Glazba – jedna od najprihvatljivijih i najpopularnijih umjetničkih formi.
Učenje – aktivnost tijekom koje se pojavi interes za nijansu zidova u sobi.
Mogu li se te dvije aktivnosti kombinirati? Može li se spojiti ugodno s korisnim? Odgovor je: da. Naime, mnogi portali, časopisi, novine, pa čak i znanstvenici pokušavali su pronaći načine za koncentriranje prilikom učenja. Dolaskom novih tehnologija, spravica, naprava i stvari, postalo je nevjerojatno jednostavno izgubiti pažnju. Zato je glazba, kao novi način koncentriranja, postala relativno popularna tema.
Smatram da je jako važno birati glazbu za učenje, no ipak, sve ovisi o karakteru osobe. Poznajem mnogo prijatelja koji vole glazbu, no ne prilikom učenja. Ako ste vi jedna od tih osoba, možda je najbolje da ipak pročitate cijeli članak kako biste barem razmotrili moguće alternativno rješenje tišini.
A vi koji volite glazbu, no ipak uspijete biti zbunjeni njome, vežite se jer ovo će biti jako uzbudljivo putovanje.
"How-to" vodič – korištenje glazbe kao krčag koncentracije
1. Stvaranje već postojećih uvjeta za učenje
Ovo je poglavlje relativno jasno pa ću pokušati biti kratak u njemu. Prilikom potencijalnog učenja potrebno je napraviti nekoliko stvari kao što su:
- Otvaranje prozora. Naime, legenda kaže kako je otvaranje prozora nužno za dobro učenje jer mozak onda dobiva više kisika. Međutim, ovaj korak ne bih preporučio ako je godišnje doba u kojem učite kasna jesen ili zima. Uostalom, nije li to logično?
- Facebook? Ne. Instagram? Ne. Dating stranice i oglasnici? Ne. Često proglašavani kao najgorim neprijateljem koncentracije, društvene mreže i internet općenito zasmetaju prilikom učenja. Društvene mreže napravljene su sa svrhom da se čim više vremena provede na njima. Stoga, želite li učiti, gotovo svaki mobitel ima tzv. airplane mode kojim se doslovno možete "odcijepiti" od svijeta pa iskoristite taj način.
- Kućni ljubimci imaju otprilike isti učinak na učenje kao i društvene mreže. Stoga, iako volite svojeg Flekicu ili svoju Mimicu, najbolji je način da ih ostavite na miru tijekom učenja. Znam, ljubimci su izuzetan izvor dobrih osjećaja i zabave, ali učenje će nevjerojatno patiti radi toga.
2. Odabir platforme
Dobro, kaj je sad ovo? – gotovo sam siguran da će ovakvo pitanje zateći mnoge čitatelje na ovom koraku. No, vjerujte mi – biranje platforma preko kojih ćete slušati glazbu od iznimne je važnosti.
Gotovo svi imamo glazbu na YouTubeu ili svojem mobitelu. Rijetki su slučajevi da koristimo kakva druga rješenja. No, iskren savjet s moje strane je da ne koristite YouTube.
Čak iako ima mogućnost automatskog reproduciranja, YouTube definitivno nije opcija za one koji lako izgube koncentraciju. Razlog je taj što YouTube prikazuje videozapise, a ne samo glazbu, pa je jako lako odlepršati na glazbene spotove ili nove videozapise vaših omiljenih YouTubera.
Naravno, na YouTubeu ima i onih pjesama koje imaju samo crnu pozadinu, no sadržaja je puno i jednostavno je izgubiti se u svemu tome. Rezultat toga je neprekidno gledanje novih videozapisa i – prestanak učenja.
Alternative mogu biti razne. Osobno koristim Spotify na kojem imam različite playliste koje puštam prilikom učenja. No, Spotify nije dostupan u Hrvatskoj pa ćete se morati malo potruditi oko njegovog preuzimanja. Ako ipak ne želite komplicirati, možete jednostavno snimiti glazbu na svoj mobitel i slušati je na taj način. Jednostavnije je, bolje, i nema šanse da vas bilo što ometa – posebice ako glazbu na mobitelu kombinirate s airplane mode.
Da skratim.
Slušajte glazbu na: Spotify, skinutu na mobitelu, iTunes, radio-postaja, SoundCloud
Ne slušajte na: YouTube, glazbenim TV-programima
3. Odabir glazbe
Eh da, ovo je jako subjektivno poglavlje pa će ovo biti teško za objasniti. No, navest ću apsolutno sve metode i žanrove koje sam osobno pokušao.
Istraživanja su pokazala da ne utječe svaki žanr jednako na koncentraciju. Recimo, orijentalna glazba utječe bolje na koncentraciju, kao i klasična glazba. Navodno skladatelji poput Mozarta, Chopina, Bartoka, Paganinija, Beethovena i Schuberta uvelike pomažu koncentraciji.
Nije klasična glazba jedini primjer ovdje, postoji i easy-listening glazba koja bi navodno kroz svoje mistične taktove neizmjerno pomogla u koncentraciji. Tu je i spiritualna glazba, a najčešće te predložene metode glazbe ne sadržavaju vokale, što daje savršenu impresiju pozadinske glazbe. Dakle, pozadinska glazba, maksimalna koncentracija – to bi trebalo biti to, zar ne?
Međutim, nije. Sve ovisi o pojedincu i glazbu koju on sluša. Opet, dosta toga ovisi o tome kako pojedinac reagira na glazbu. Recimo, imate Beyonceinu pjesmu Single Ladies. Netko će se rasplesati na pjesmu i u potpunosti zaboraviti na učenje, netko će pjevušiti i učiti u isto vrijeme, netko će samo slušati pjesmu, a netko će prebaciti na drugu pjesmu. Sve su to načini ponašanja prilikom određene pjesme.
Otprilike isto se može reći i za spiritualnu glazbu, koje ima i previše na YouTubeu, često labelizirane kao idealnom glazbom za učenje. Već sam rekao svoje mišljenje o YouTubeu, no ipak, smatram da su nazivi, kao i thumbnailovi toga videa malčice pogrešni. Recimo, meni ta glazba ne pomaže u učenju, već u uspješnom spavanju. Nebrojeno sam puta zaspao uz tu glazbu. U međuvremenu, moj prijatelj nije shvaćao moje snene potrebe jer je on uz tu gazbu učio sasvim normalno.
Savjet? Slušajte ono što vam se sviđa. Ako vam vaše omiljene pjesme ne pomognu, pokušajte sa spiritualnom glazbom. Ako ona ne valja – glazba ima milijun žanrova, jedan je sigurno za vas! Ako glazba uopće ne pomaže, vratite se natrag na masno otisnutu rečenicu gore.
Moja playlista prilično je opsežna, a na njoj je svašta – od rocka, preko šansona, pa domaće glazbe do elektronike…izdvojit ću nekoliko meni nevjerojatno dragih pjesama, koje često koristim kako bih učio.
https://www.youtube.com/playlist?list=PL5-GC2C9eCmPvhcUN6Vr8ap1-NQItrb4J
Ako primaknete uho bliže ovim pjesmama, vidjet ćete da su u pitanju različiti žanrovi. I upravo mi to pomaže u koncentraciji prilikom učenja. Taj diverzitet žanrova pomaže mi u tome da brže i bolje naučim potrebno gradivo. Kad god me netko pita kako sam uspio razbiti na usmenom, često samo odgovorim imenima bendova koje slušam.
4. Tonalitet
O ovome nitko ne piše, a ja smatram da je nešto takvo vitalno, posebice za učenje. Naime, osobno smatram kako dizanjem, odnosno spuštanjem tonaliteta glazba dobiva "potpuno drugi ukus" pa zato često koristim različite metode transponiranja (mijenjanja) tonaliteta glazbe. Zapravo, oko mijenjanja tonaliteta razvila se cijela teorija. Teorija glasi ovako: ako se ton A intonira na 432 herca, zvučati će bolje "uravnoteženo sa svemirom". Trenutno se većina glazbe koristi intonacijom A=440 herca, uz izuzetak nekoliko bendova/izvođača, kao što su Oasis, Tom Petty i Mac DeMarco. Iako dosta ljudi opovrgava ovu teoriju, ja vjerujem u njezinu točnost. Siguran sam da ima nešto istine u tome. Ako želite napraviti nešto takvo, imate mnoge aplikacije na Google Playu, kao što su Music Speed Changer i Riff Studio, a kao priključak za Google Chrome imate aplikaciju koja se zove Pitch shifter i koja može promijeniti tonalitet svemu i svačemu što gledate na YouTubeu i ostalim društvenim mrežama.
5. ???
Ova tri upitnika zapravo predstavljaju proces učenja. Nakon što ste izabrali glazbu, poprčkali po tonalitetu, vaša glazba je tu. Otprilike, to bi trebalo biti to. Mislim da još nisam našao konvencionalan način za opisivanje učenja.
Zapravo, sad kad ste postavili glazbu, to bi otprilike bilo to. Ako ste "kliknuli" s ovom idejom i ako vidite da vam glazba uistinu pomaže kod koncentriranja za učenje, pokušajte dodati novu glazbu s vremena na vrijeme!
Zaključak
So, there you have it. Ovo bi otprilike bio vodič kako koristiti glazbu kao primjerenu metodu za učenje. Ponavljam, ona zasigurno ne funkcionira kod svakoga, no uvjeren sam kako se među čitateljima ove kolumne ipak može naći nekoliko njih koji će ovu metodu implementirati u svoj proces učenja.
