Nitko se ne rađa religiozan pa tako ni mi. Svoja religijska uvjerenja poprimamo od svojih roditelja i okoline. Ipak, smatra se da su srednjoškolci dovoljno zreli da izraze svoje osobno mišljenje i stav.
Spominjanje religije u Hrvatskoj postalo je u zadnje vrijeme u Hrvatskoj teška tema. I dok jednima smeta upletanje crkvenih institucija u sveokupan život građana, drugi svoju najveću snagu i uporište pronalaze upravo u vjeri. Što o tome kažu srednjoškolci?
Hrvatski srednjoškolci u pravilu su konzervativni. Oni religijski orijentirani politički su desničari, za razliku od ateista koji su u pravilu lijevo orijentirani.
Prema istraživanju, naši južni srednjoškolci više su okrenuti vjeri pa se tako u Splitu 46% srednjoškolaca izjašnjava vjernicima, a u Zadru 40%. Na sjeveru vlada nešto drukčije stanje pa ih se oko 30% izjašnjava vjernicima.
Što se tiče religija, od svih srednjoškolaca vjernika – njih 85% izjašnjavaju se kao katolici.
I dok jedni tvrde:
"Nikako mi nije jasno kako jedan svjestan mladi čovjek može biti religiozan.".
drugi će reći:
"Ja sam religiozna, premda nisam sigurna da je baš sve tako kao što propovijeda Katolička Crkva".
Većina mladih ipak tvrdi da, iako se izjašnjavaju vjernicima, ne slažu se sa svim stajalištima Crkve.
