Prema Konvenciji o pravima djeteta koja je usvojena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 1989. godine državne stranke će osigurati djetetu koje je u stanju oblikovati vlastito mišljenje, pravo na slobodno izražavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njega odnose, te ih uvažavati u skladu s dobi i zrelošću djeteta.
Rezultati ankete koja je provedena na stranici USRED-a pokazuju da sve više mladih želi sudjelovati u političkom životu države u kojoj živi. Zato mlade treba još više poticati na politčki angažman i spustiti dobnu granicu za glasanje sa 18 godina na 16 godina, a sve to u cilju povećanja aktivnog sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka. Time se njeguje kultura demokratskog sudjelovanja i međugeneracijskog dijaloga te se stvaraju temelji održivog društva.
U tome bi veliku ulogu trebao imati kvalitetan sadržaj GO jer je on važan preduvjet za cjelokupnu inicijativu vezanu za glasačko pravo mladih sa 16 godina. Kroz GO mlade bi se trebalo upoznati sa samom idejom glasanja sa 16 godina te im osigurati određenu dozu obrazovanja o političkoj kulturi i političkim procesima, naučiti ih da je sve stvari potrebno sagledati iz više perspektiva kako bi se dobila cjelovita slika o nečemu.
Konvencija o pravima djeteta, dijete označava svaku osobu mlađu od 18 godina (osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije) i sva djeca imaju pravo izreći svoja gledišta koja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.
Na kraju, smatram da je potrebno uskladiti sve što je potrebno kako bi se mlade educiralo o njihovim pravima i mogućnostima i da će tek tada pitanje liberalizacije biračkog prava mladih biti legitimno pitanje. Na tome bi trebali poraditi svi dijelovi društva i time bi se pokazalo da politika za i prema mladima napreduje.
TEA BABIĆ