Prema istraživanjima, učenici centralne Amerike su najsretniji na svijetu. Dominikanska Republika, Meksiko i Kostarika su na vrhu ljestvice zemalja s najsretnijim učenicima, a susjedna Kolumbija je također u prvih 10.
Sjedinjene Države su niže na ljestvici, samo nešto iznad prosjeka, dok je Velika Britanija bliža dnu ljestvice, što njene učenike čini jednima od najnesretnijih na svijetu.
Zemlje koje se posljednjih godina smatraju uzorima akademskih uspjeha na samom su dnu ljestvice. Tu su se našli Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja, Japan i Kina.
Podatci su prikupljani kao dio OECD-ovog istraživanja PISA, kojemu je bio cilj usporediti akademsku izvedbu različitih zemalja.
Za indeks sreće 15-godišnjaci iz 48 zemalja trebali su ocijeniti svoje zadovoljstvo životom od jedan do deset.
Najviše ocjene ostvarila je Dominikanska Republika s rezultatom 8,5, slijede Meksiko sa 8,27 i Kostarika sa 8,21.
Najbolje plasirana europska zemlja je Hrvatska sa 7,9, dok je SAD na 29. mjestu sa 7,36, nešto malo iznad OECD-ova prosjeka od 7,31.
Turska je pri dnu ljestvice sa 6,12, a slijede ju zemlje koje se smatraju moćnim obrazovnim silama Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja, Japan i Kina.
Možda nije iznenađenje da je očit uspjeh u obrazovanju ili barem na međunarodnim testovima došao na račun sreće, s implikacijom da se učenike pritišće da uspiju.
Ali, Finska, višegodišnja zvijezda međunarodnih testova, pokazuje da navedeno ne mora biti istina, jer osvojila je peto mjesto na ljestvici sreće s rezultatom 7,89.
EVO TOP 10 ZEMALJA NA LJESTVICI SREĆE:
1) DOMINIKANSKA REPUBLIKA – 8,5
2) MEKSIKO – 8,27
3) KOSTARIKA – 8,21
4) HRVATSKA – 7,9
5) FINSKA – 7,89
6) KOLUMBIJA – 7,88
7) LITVA – 7,86
8) NIZOZEMSKA – 7,83
9) ISLAND – 7,8
10) RUSIJA – 7,76
Naravno, postoje poteškoće s indeksom koji traži od učenika da ocijene svoju sreću. Za početak, očekivanja mogu biti veća u nekim zemljama. No, istraživanje sadrži važne informacije i za kreatore politike i za roditelje.
Sretniji su učenici pokazali pozitivnije odnose sa svojim nastavnicima, uključujući i višu razinu podrške nego u školama gdje je zadovoljstvo životom bilo ispod prosjeka.
Učenici koji su više vremena provodili sa svojim roditeljima bili su sretniji od svojih vršnjaka.
Stavke koje izazivaju nesreću su anksioznost vezana uz školski uspjeh i nasilničko ponašanje, jer oko 4 posto učenika – oko jednog po razredu – reklo je da je gurnuto ili udareno barem nekoliko puta mjesečno.
„Ovi podatci pokazuju da učitelji, škole i roditelji uvelike utječu na dobrobit djece", rekla je Gabriela RAMOS, šefica osoblja OECD-a. „Zajedno mogu pomoći mladim ljudima da razviju osjećaj nadzora nad svojom budućnošću i otpornošću koja im je potrebna. Nema tajne: postići ćete bolji uspjeh ako se osjećate uvaženima, ako se prema vama dobro ponašaju, ako vam se pruži ruka."
Obrazovanju, naravno, nije cilj samo da učenici budu sretni, ali osjećaj (ne)sreće ne bismo smjeli ignorirati, a u potrazi za poboljšanjem školovanja traženje formule koja kombinira uspjeh sa srećom nije loše mjesto za početak.
