Hrvatsko debatno društvo je udruga civilnog društva čiji su temeljni ciljevi promicanje komunikacijskih, socijalnih i prezentacijskih vještina kod mladih te demokratskih i građanskih vrijednosti i ponašanja. Primarni je cilj Društva edukacija mladih čije sposobnosti pokušava oplemeniti znanjima i vještinama vezanima za komunikaciju, javnu prezentzaciju, organizirano razmišljanje, preuzimanje inicijative, organiziranje vlastitog vremena te mnoge druge kompetencije koje u današnjem svijetu čine osnovu uspješnog rada, razmišljanja i života.
Danas HDD pruža edukaciju za djecu, mlade, studente, nastavnike i pripadnike različitih drugih profesija kojima su javni nastup i kritičko mišljenje važne karakteristike. Provodi programe prevencije nasilja, diskriminacije, poticanja poduzetništva mladih te vrlo aktivni međunarodni program debate na engleskom jeziku i hrvatsku reprezentaciju u debati.
Članom HDD-a može postati bilo koja osoba starija od 16 godina koja je sposobna donositi ovu razinu odluke sukladno svim zakonima RH, a koja se želi aktivno baviti razvijanjem i provođenjem naših programskih aktivnosti.
U srpnju je održano Svjetsko natjecanje u debati u Stuttgartu. U Njemačkoj su nas predstavljali Hrvoje Kožić, Marija Jarnjak, Luka Balković, Maja Roglić i Martin Rosenzweig. Osim što je Hrvatska izglasana kao domaćin Svjetskog prvenstva 2018., po prvi puta otkud sudjeluje na natjecanju hrvatski su govornici završili u top 5 govornika. Čast da probije led u plasmanu hrvatskih govornika na svjetskom prvenstvu pripala je Martinu Rosenzweigu s petim mjestom u EFL kategoriji.
Razgovarali smo s Martinom Rosenzweigom, studentom matematike na PMF-u u Zagrebu koji je s nama podijelio par informacija o HDD-u, ali i o svojim planovima za budućnost.
Kada si se učlanio u Društvo i što te motiviralo na učlanjivanje?
U prvom srednje sam došao na prezentacijsku debatu i od tada mi je debata super. Nekako mi je sve sjelo od početka, debata kao disciplina mi je bila izazovna i zabavna, stvari koje treba čitati i raditi za to zanimljive i raznolike, a i društvo na debati nekako opušteno i jako ugodno.
Bi li i drugima predložio da se učlane i zašto?
Definitivno bih predložio ljudima da se učlane jer mislim da ne postoji ništa čime se možeš baviti u srednjoj školi što te toliko natjera da razmišljaš o svijetu oko sebe iz toliko različitih perspektiva. U periodu života u kojem se grade prva mišljenja ta razina rasprave i presitivanja tuđih i i vlastith stajališta, ali i informiranje o različitim aspektima i problemima društva je fantastično za razvoj u osobu sa čvrstim i jasnim svjetonazorom i stavovima.
Kako se pripremaš za govore i što je utjecalo na tvoje usavršavanje govornih vještina?
Prije debate se pripremam čitajući članke sa svih krajeva interneta, a usred debate govor spremam uglavnom tako da slušam debatu koja se odvija ispred mene i pokušavam naći tri ili četiri pitanja za koja je ključno da ih moj govor odgovori. Ne mogu reći da je nešto posebno utjecalo na razvoj govornih vještina, koliko se jednostavno dogodilo nakon niza turnira i sastanaka metodom pokušaja i pogreške. Kako sam dobivao savjete sudaca i voditelja, tako su mi s vremenom govori postajali jasniji, strukturiranji i uvjerljiviji.
Koliko ti je tvoja vještina govorenja pomogla u svakodnevnom životu i na koji način?
Razgovor mi se čini da je ključan u skoro svakom dijelu života. Od škole/faksa, do ostalih aktivnosti, do odnosa sa ljudima, sposobnost da se jasno i jednostavno izrazim i da to napravim uvjerljivo i samopouzdano mi je uvelike pomogla da bilo koji problem, svađu, prezentaciju, razgovor ili bilo što takvo obavim brzo i efikasno, ali i da me ljudi shvate ozbiljnije i više poštuju moje mišljenje. Osim govorničkih vještina nevjerojatno mi je drago zbog vještine slušanja i svođenja svega što ljudi govore na par jasnih ideja koju mi je debata razvila, radi koje mi ljudi jako teško prodaju prazne priče i gluposti.
Koji su tvoji planovi za budućnost?
Debatno ostati u srednjoškolskoj debati kao voditelj kluba i sudac, i okušati se u studentskoj.
