Profesori savjetuju učenicima kako bi, nakon što su pozorno pratili nastavu, kod kuće trebali redovito napisati domaću zadaću, ukoliko je ima, te ponoviti gradivo koje je obrađeno na nastavnom satu. Sve bi to bilo divno i krasno da vas baš danas strašno ne boli glava i krevet se čini kao jedino rješenje.
Ispitali smo učenike koliko vremena dnevno u prosjeku provedu učeći. Što se tiče gimnazijalaca, u prosjeku je to 3 sata. No svi se slažu oko jedne stvari: gradiva i obaveza je previše. Većina je izjavila kako bi voljeli učiti više te redovito učiti sve predmete, ali zbog količine gradiva to im se čini nemogućom misijom. Stoga uče prema principu selekcije, odnosno one predmete koje smatraju prioritetima ili jednostavno uče dan prije ispita. Također, ukoliko uz školu imaju i druge aktivnosti, poput sporta ili glazbene škole, ne uspijevaju na vrijeme obavljati sve obaveze vezane uz nastavu. Ali zanimljivo je kako su, unatoč tome što bi rado promijenili način na koji uče, učenici najčešće zadovoljni svojim ocjenama.
Ispitana skupina strukovnjaka koja je sadržavala komercijaliste, medicinske tehničare, hotelijersko-turističke tehničare, mehatroničare, računalce i trgovce prosječno uči 2 do 2 i pol sata. Mnogi smatraju kako je glavni problem to što većina njih uz nastavu ima i praksu, što im uzima mnogo vremena, ali i smanjuje njihovu koncentraciju na kraju dana te više nemaju snage za učenje.
Na kraju, možemo zaključiti kako su većina naših srednjoškolaca zapravo kampanjci. Za to krive školski sistem koji nameće suviše obaveza koje nije moguće izvršiti na vrijeme. Kod mnogih to uzrokuje stres te su izjavili kako se često nađu u situaciji kad u jednom danu moraju naučiti i do 70 stranica gradiva. Upravo zbog takvog načina učenja brzo zaboravljaju naučeno gradivo, što im uzrokuje probleme kod pisanja državne mature. Je li rješenje u smanjivanju gradiva ili u boljoj motivaciji učenika za učenje? Na ovo pitanje morat ćete odgovoriti sami.
