Jeste li se ikada pronašli u situaciji kada vam padne gumb s košulje, a nema majke u blizini? Je li vam ikad pao lanac s bicikla, a nije bilo oca u blizini?
Znate li si skuhati nešto ili zasaditi biljku u vrtu?
Meni, ali i mnogim mojim prijateljima odgovor na ovo pitanje bio je: "Nemam pojma!" Međutim, imam rješenje za to.
Da vam objasnim, domaćinstvo je predmet koji podrazumijeva vještine kuhanja, šivanja, sadnje biljaka te baratanje osnovnim alatima poput mijenjanja lanca i gume na biciklu te mijenjanja žarulje! Ovu tezu sagledat ću s dva stajališta, stajališta kvalitete života i opće društvenog stajališta.
Prema podatcima koje je portal Studentski hr. iznio preko Huffington posta, 2013. godine 3/4 studenata nije znalo skuhati jaje, a 50% njih ne zna pripremiti pire-krumpir ili rižu. Sacla je istražila da 73% ispitanika ne zna pripremiti zdrav obrok, a 3/4 studenata živi na grickalicama. Stoga ljudi nisu sposobni za samostalni život bez roditelja. Kad bismo na vrijeme uveli domaćinstvo i naučili ih osnovnim stvarima, život bi kasnije bio lakši.
S druge strane, zbog velikog broja teorijskih predmeta u školama, učenici ne dolaze u doticaj sa strukovnim elementima te ne dolazi do interesa za neka deficitarna zanimanja, a prema podatcima iz 2017. godine, više od 6000 mjesta u srednjim strukovnim školama ostalo je nepopunjeno. Sukladno tome, na tržištu rada nedostaju pekari, zidari, kuhari, dimnjačari, a zapošljavaju se ljudi iz inozemstva. Zašto? Jer nema zainteresirane djece za te struke, a osim toga, postoje države poput Austrije, Švicarske i Švedske u kojima je taj predmet obavezan.
Mnogi od vas će se pitati kako bi se izvodilo domaćinstvo kao predmet? Tko bi predavao domaćinstvo, budući da se radi o različitim strukama, a povećao bi se i broj predmeta. Primjer da je to moguće je 6. osnovna škola u Varaždinu koja domaćinstvo ima kao izvannastavnu aktivnost, a djeca i roditelji su zadovoljni i smatraju da je to korisno. Učitelji razredne nastave predaju nižim razredima, a pedagoginja nešto starijima, višim razredima. Još neke škole koje mogu biti primjer svima ostalima su škole Ivana Gundulića i Matije Gupca u Zagrebu te isto tako i Osnovna škola Trnjanska. Smatram da bi se to trebalo prenijeti i na nacionalnoj razini.
Da sažmem, domaćinstvo bi povećalo interes za strukovne škole, poticalo bi psihičke i motoričke sposobnosti te bi se životni standard puno brže povisio. Primjerice, kada vam padne gumb s košulje, u tome vam neće pomoći koliko je sinus deriviran, nego kako se konac provlači kroz iglu!
