Javna rasprava o nacrtu „Elemenata i kriterija za upis u srednju školu“ polarizirala je javnost. Predloženi elementi i kriteriji za upis nisu predvidjeli dodatne bodove za učenike koji su završili najmanje 4 razreda glazbene ili plesne škole, a koji bi htjeli upisati neki od programa koji nisu glazbeni ili plesni. Da pojednostavim, predloženo je da se dodatni bodovi dobiju za upis u srednju glazbenu i plesnu škole, ali ne i u gimnaziju ili strukovnu školu. Ministarstvo kulture urgentno je djelovalo i zatražilo da ti marljivi učenici dobiju dodatne bodove za upis u programe koji nisu glazbena ili plesna škola. Drugi dio javnosti smatrao je potpuno nemjerodavnim kompetenciju sviranja nekog glazbenog instrumenta kao kriterij po kojem je netko bolji učenik, a posebice stoga što kompetencija plesa ili sviranja u gimnaziji i strukovnoj školi nisu od važnosti. Na kraju je Ustavni sud donio salamonsko rješenje – utvrdili su kako svi učenici nemaju mogućnost pohađati glazbene škole te tako učenici sa završenih 4 godine glazbene ili plesne škole nemaju pravo na dodatne bodove pri upisu u gimnaziju ili strukovnu školu.
Zanimljivu polemiku izazvao je i kriterij uzornog vladanja za koje se dobivao 1 bod. Dok su jedni taj bod vidjeli uistinu kao nagradu za učenike uzornog vladanja, MZOS je ocijenio kako ne treba bodovati uzorno vladanje „jer se dodatno bodovanje ocjene iz vladanja učenika pokazalo kao suvišan i posve nepotreban pokazatelj iz razloga što se navedenom ocjenom iz praćenja učenikovog truda, ispunjavanja obveza i drugih aktivnosti tijekom prethodnoga obrazovanja ne može utvrditi opseg i doseg njegovih mogućnosti, već je navedena ocjena postala jedan od načina pohvaljivanja i nagrađivanja učenika koji redovito ispunjava svoje obveze i dužnosti“.
Zahtjevi za dodatnim bodovanjem učenika koji uče drugi strani jezik ili informatiku je odbijen „iz razloga što se kosi s ostvarenjima načela najboljeg interesa djeteta (učenika) i stavlja izborne predmete u neravnopravan položaj, ističući kako su neki izborni predmeti vredniji od drugih i relevantni za upis u srednju školu, a neki nisu.“
Tako se današnjim osmašima, a već sutrašnjim srednjoškolcima za upis u srednju školu boduju opći uspjeh te natjecanja u znanju i sportu.
Boduje se opći uspjeh (tj. prosjek), hrvatski jezik, matematika te prvi strani jezik, dva propisana predmeta značajna za upis te još jedan predmet značajan za upis kojeg propisuje škola. Napomena, bodovanje se odnosi na obrazovno razdoblje od 5. do 8. razreda osnovne škole. Maksimalan broj bodova je 80.
Učenici (pojedinačno), koji su u razdoblju od 5. do 8. razreda osvojili 1., 2. ili 3. mjesto na natjecanju u znanju predmet, a koji je važan za upis, imaju pravo na izravan upis u željeni srednjoškolski program. No, ukoliko je neko od tih mjesta osvojeno timski, svaki od učenika će dobiti 3, 2 ili 1 bod, ovisno o rezultatu. Isto vrijedi i za natjecanja u sportu. Dodatni bod dobivaju i učenici sa zdravstvenim poteškoćama.
Zaključujući članak dojma sam kako su ovogodišnji kriteriji za upis u srednje škole pravedni i realni. Uistinu se traži najvažnije – znanje i kompetencije. Ipak, pomalo sam razočaran što uzorno vladanje nije stimulirano dodatnim bodom, jer škola nije samo obrazovna, već i odgojna ustanova. Nadam se kako će taj kriterij sljedeće godine ipak biti bodovan.
