NaslovnicaNajutjecajniji likovni umjetnici 20. stoljeća
Array

Najutjecajniji likovni umjetnici 20. stoljeća

  1. Andy Warhol (1928. –1987.) 
    Rođen je u obitelji slovačkih imigranata u Pittsburghu gdje je i diplomirao na Tehnološkom institutu. Po dolasku u New Yorku zapošljava se kao crtač reklama, što mu je omogućilo uvid u svijet američkog potrošačkog društva.
    Značaj: Postmodernist, pomaknuti ekscentrik, začetnik pop-arta, pokreta čija je krilatica bila  Sve prolazi. Prikazivao je predmete masovne potrošnje (limenka Campbell juhe, boca Coca Cole i dr.) i portrete poznatih osoba u jakim kontrastima boja (Marilyn Monroe, Elvis Presley), umnožavao ih i izvodio u sitotisku.  U svojim je djelima nagovijestio fenomene kao što su primjerice nadmoć medijske kulture. Osmislio je sintagmu 15 minuta slave koja označava kratkotrajnu popularnost neke osobe ili ideje.  Bio je i producent prvog albuma slavnog benda The Velvet Undeground čiji je frontmen bio Lou Reed. Warhol je bendu dodao njemačku pjevačicu Nico. U New Yorku je imao svoj studio nazvan Tvornica na  manhattanskoj 47. ulici koji je bio otvoren za sve ljude, tako da su u Tvornicu dolazili razni posjetitelji, od filmskih i glazbenih zvijezda do anonimnih beskućnika i narkomana – Warhol je obožavao otkrivati nova lica.
    Zanimljivost:  Otvorenost Warholove Tvornice nije završila bezazleno. 1968. jedva je preživio atentat psihotične feministice Valerie Solanas koja ga upucala s 3 metka dok je bio u studiju. Zbog tog je napada trpio posljedice sve do smrti 1987. godine.
    Citat: Kad je umro Picasso, pročitao sam u časopisu da je u svom životu izradio 4 tisuće remek-djela pa sam pomislio – hej, pa ja to mogu napraviti za jedan dan… i sve će biti remek-djela jer će sve biti jedna te ista slika.
                                     

                                                
                        Naslovnica albuma Velvet Undergrounda koju je izradio Warhol 
                                                  
                                       Warholove serigrafije Campbell juhe 

  2. Salvador Dalí​ (1904. –1989.)
    1922. upisuje slikarstvo u Madridu koje nikada nije završio jer je bio izbačen zbog svog buntovnog karaktera. 1929. upoznaje Ruskinju Elenu Ivanovu Daikonovu Galu, svoju životnu družicu i muzu kojoj ostaje vjeran do kraja života. Početkom 2. svjetskog rata seli se s njom u Ameriku gdje ostaje 8 godina tijekom kojih se manje bavio slikarstvom, a više je surađivao s filmskim redateljima. 1949. zauvijek se vraća u Europu i tamo 40 godina kasnije umire.
    Značaj: Vodeća ličnost nadrealizma, pravca koji je istraživao ljudski um i tajnovite predjele ljudske duše, kontroverzni genije i hedonist željan slave i bogatstva. Surađivao je s redateljem Luisom Buñuelom na avangardnim filmovima Andaluzijski pas  i Zlatno doba. Za Hitchcockov film Začarana (1945.) osmislio je slavnu scenu sna. Naslikao je niz bizarnih, halucinogenih slika koje su se odlikovale mnoštvom seksualnih simbola i šokantnih prizora. 1931. stvara svoje najpoznatije djelo Postojanost pamćenja (Mekani satovi) na kojem su prikazani džepni satovi kako se rastapaju, ukazujući na činjenicu da je vrijeme relativno. 
    Zanimljivost: Dalí je čak i svoje kućne ljubimce pretvarao u umjetnička djela. Imao je ocelota nazvanog Babou kojeg je vodio sa sobom kamo god je išao, čak i na krstarenja. Jednom ga je uveo u manhattanski restoran, što je veoma uznemirilo jednu od konobarica. Dalí ju je smirio rekavši „da je to samo obična mačka koju je oslikao u op-art stilu“.
    Citat: Jedina razlika između mene i luđaka je ta da luđak misli da je normalan, a ja znam da sam lud.
                                                        
                                             Dalí i njegov ocelot Babou 
                                          
                           Scena sna iz Hitchcockovog filma 
    Začarana (1945.) 
                                                
    Slika Postojanost pamćenja (1931.). Dalí tvrdi da je inspiraciju za nju  dobio nakon što je večerao mekani sir camembert. 
  3. Pablo Picasso (1881. –1973.) 
    Odmalena je bio izuzetno nadaren za crtanje, čak mu je i prva riječ bila piz, skraćeno od lápiz (španjolska riječ za olovku). Sa 16 godina upisao se na Likovnu akademiju San Fernando u mjestu La Coruna u Španjolskoj. Bio je mnogo napredniji od kolega u razredu koji su bili 5-6 godina stariji od njega. 1900. stiže u Pariz gdje je s Georgesom Braqueom osnovao pokret nazvan kubizam. Za života je imao 4 žene i  mnogo ljubavnica, od kojih je jedna bila fotografkinja Dora Maar, kći arhitekta hrvatskog podrijetla. Umro je 1973. tijekom jednog obiteljskog druženja, a sahranjen je u svom dvorcu Vauvenargues.
    Značaj: Najplodniji slikar svih vremena, stvorio je više od 14.000 slika. Djelom Gospođice iz Avignona razorio je cjelokupnu tradiciju zapadnoeuropskog slikarstva kubističkim rezanjima ljudske figure. Načinio je i niz portreta svojih ljubavnica, najviše Dore Maar. Najpoznatije djelo mu je Guernica koju je naslikao 1937. užasnut tragedijom baskijskog gradića koji su bombardirali Nijemci.
    Zanimljivost: Kada se rodio, nije mogao disati pa je njegova majka pomislila da je mrtav i ostavila ga na stolu. Spasio ga je njegov ujak Salvador koji je bio liječnik. Otpuhnuo mu je dim cigare u lice i mali Picasso je odmah došao k sebi.
    Citat: Kada sam bio dijete, crtao sam kao Rafael, ali zato mi je trebao cijeli život da naučim crtati kao djeca.
                                              
                                                      
                                               Portret Dore Maar 
                                     

    Guernica (1937.), danas se nalazi u Nacionalnom muzeju kraljice Sofije u Madridu 
     
  4.  Jackson Pollock (1912. – 1956.)
    Probio se na svjetsku i povijesnu umjetničku scenu slikom Mural (1943.), koja označava prekretnicu u slikarstvu 20. stoljeća. Riječ je o golemu, 2,5 metra visokom i više od šest metara dugačkom platnu koje je za jednu zabavu naručila imućna kolekcionarka Peggy Guggenheim. 50-ih je dosegnuo svoj vrhunac, ali je nakon toga postao ovisan o alkoholu, a stvaralačka moć mu je opadala. Poginuo je u 44. godini kada se pod utjecajem alkohola autom zabio u drvo.
    Značaj: Jedan od vodećih slikara apstraktnog ekspresionizma, poznat po tzv. dripping tehnici. Slikao je tako da je postavio platna na pod i prskao ih bojom. Zbog niza pokreta koji su bili potrebni za stvaranje ovakvih slika,  ovaj način slikanja nazvan je action paintingom.
    Zanimljivost: 1936. je na nekoj zabavi upoznao četiri godine stariju slikaricu Lee Krassner, Židovku ruskog podrijetla. Iako je bila neugledne vanjštine, Pollocku je bila izrazito privlačna. Na prvom susretu ju je pozvao na ples, a odmah nakon toga upitao Biste li spavali sa mnom?  i to tako glasno da su se sve glave okrenule. Nju je to toliko zaprepastilo da je pobjegla kući, a Pollock ju je neko vrijeme nakon toga tražio kako bi ponovno stupio u kontakt s njom. Kasnije su se ipak vjenčali.
    Citat: Slikanje je samootkrivanje. Svaki dobar slikar slika ono što on sam jest.
                                                  
                                   
                                         
    Ritam jeseni (1950.) 
  5. Frida Kahlo (1907. –1954.)
    Meksička slikarica 1922. upisala se na Nacionalnu pripremnu školu, najugledniju obrazovnu instituciju u Njemačkoj. 1929. udala se za Diega Riveru, velikog meksičkog umjetnika, uz kojeg je prihvatila komunističku ideologiju. Živjeli su u burnom braku u kojem su se oboje lako upuštali u ljubavne afere s drugim osobama. Frida umire u 47. godini života nakon teške upale pluća. Nadam se da je izlaz sretan – i nadam se da se neću vratiti, napisala je u svoj dnevnik nekoliko dana prije smrti.
    Utjecaj: Naslikala je više od 143 slika, od kojih su 55 autoportreti. Na pitanje zašto slika toliko autoportreta, odgovorila je Zato što sam tako često sama…ja sam subjekt kojeg poznajem najbolje. Njeni su autoportreti prepuni autobiografskih elemenata i simbola. Njena životna priča i umjetnost donijeli su joj status feminističke ikone, a djela su joj danas poznatija od djela njenog supruga, dok je za njihovih života bilo suprotno.
    Zanimljivost: Kada je imala samo šest godina, oboljela je od dječje paralize, zbog čega joj se desna noga i stopalo nisu razvijali proporcionalno s ostatkom tijela – noga bila je mnogo tanja, a stopalo malo i deformirano. Upravo je to jedan od razloga zbog čega je cijelog života nosila duge, šarene i životopisne haljine i hlače. Kada je imala 18, doživjela je tešku prometnu nesreću u tramvaju. Pravo je čudo što je preživjela slomljenu kralježnicu, slomljenu prsnu kost, slomljena rebra, slomljenu zdjelicu, 11 prijeloma na desnoj nozi, slomljenu i dislociranu lijevu nogu i dislocirano rame i vjerojatno najgoru ozljedu. Naime,  željezna šipka probila joj je abdomen i maternicu, zbog čega su njezine tri trudnoće završile pobačajima.  Taj ju je događaj duboko obilježio i čest je motiv na njenim slikama.
    Citat: Volim te više od svoje vlastite kože iako znam da ti mene ne voliš na taj način, ali svejedno me voliš, zar ne? Ako ne, uvijek ću se nadati da jednog dana hoćeš i bit ću zadovoljna s tim. Voli me bar malo. Obožavam te. (Diegu Riveri) 
                                                           
                                         Frida i Diego nakon vjenčanja 1929. 
                                                

     Autoportret s ogrlicom od trnja koji je Frida naslikala nakon razvoda s Diegom 
                                                
    Slika pod nazivom Henry Ford Hospital (1932.), naslikala ju je nakon svog spontanog pobačaja 
  6. Alberto Giacometti (1901. – 1966.) 
    S 21 godinom odlazi u Pariz učiti kiparstvo. 1941. nacisti okupiraju Pariz pa on odlazi u Ženevu gdje upoznaje devetnaestogodišnju Annette Arm s kojom je bio u vezi do smrti. Nakon velike izložbe u New Yorku 1948. njegovi su tanki ljudi postali ikone 20. stoljeća. Umire od srčanih problema 1966.
    Utjecaj: Najpoznatiji radovi su mu tzv. tanki ljudi, linijski istanjene skulpture ljudskog oblika. Kritičari su u tim radovima prepoznali metaforičko značenje pa se ti Giacomettijevi radovi tumače kao prikazi problema suvremenog društva kao što su rat, neimaština, bolesti i dr. Njegov je rad Čovjek koji hoda prodan za 104 milijuna eura i time je najskuplja prodana skulptura koja postoji. To je djelo prošle godine bilo izloženo u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu povodom izložbe Portreti sadašnjosti.
    Zanimljivost: Giacometti je tijekom cijelog života redovito posjećivao bordele u koji grad bi došao. Tako je za vrijeme svog boravka u Parizu gdje je učio tehniku kiparstva bio stalni posjetitelj Sphinxa, pariškog najpoznatijeg bordela.
    Citat: Bavim se slikarstvom i kiparstvom da se suočim sa stvarnošću, da se zaštitim.
                              
                                                         
                                                      Čovjek koji hoda (1961.) 
  7. Rene Magritte (1898. – 1967.)
    1926. počinje se baviti nadrealističkim slikarstvom. Uskoro se seli u Pariz gdje  se sprijateljio s Andréom Bretonom i priključio njegovoj grupi nadrealista, ali kasnije odlazi u Bruxelles. 1936. djela su mu pokazana u New Yorku. Umire od raka 1967.
    Utjecaj: Kao i kod Dalija, slike su mu prepune simbola i misterije. Poznato mu je djelo prikaz lule ispod koje je napisao Ovo nije lula.  U tome se zrcali njegova filozofija da bez obzira na to koliko neki objekt bio realistično nacrtan, ljudi ga nikada ne mogu percipirati kao stvarnog nego samo njegovu sliku. Često je slikao ljude u odijelima i šeširima.
    Zanimljivost: Jedna od njegovih najpoznatijih slika, Ljubavnici, pokazuje dvoje zaljubljenih kako se ljube, ali njihova su lica prekrivena bijelim plahtama. Motiv ljudi prekrivenih lica često se pojavljuje na Magritteovim slikama i povezuje se s pretrpljenom traumom iz djetinjstva. Naime, kada je imao 14 godina, majka mu je počinila samoubojstvo utopivši se u rijeci Sambre. Magritte je gledao kako su izvlačili njen leš iz vode i lice joj je bilo prekriveno spavaćicom koju je nosila. Smatra se da se taj događaj, odnosno prizor mrtve majke sa spavaćicom na glavi, zrcalio u brojnim njegovim slikama.
    Citat: Moje slike su vidljivi prizori koji ništa ne skrivaju; one izazivaju misteriju i, doista, kada netko gleda moje slike, postavi si jednostavno pitanje; „Što to znači?“ Ne znači ništa jer ni misterija ne znači ništa, ona je nespoznatljiva.
                                                     
                                          

                                                 Misteriji horizonta (1955.) 
                                    
                                                     Ljubavnici (1928.) 
  8. Henri Matisse (1869. – 1954.) 
    S 22 godine odlazi u Pariz učiti slikarstvo u ateljeu Gustava Moreaua u čijoj se radionici okupila gotovo većina tadašnjih mladih slikara koji su poslije činili pokret fovizma.  Surađivao je s umjetnicima poput Picassa i izlagao u pariškom salonu Gertrude Stein. Svjetski ugled Matisse stječe u Njemačkoj i Americi, a osobito u Rusiji. U kasnijim djelima sve se više usredotočuje na mrtve prirode te aranžirano cvijeće i voće. Umire u 88. godini života. 
    Utjecaj:  Začetnik fovizma. Pokret je dobio ime od riječi fauve (divlja zvijer) zbog toga što su koristili žarke kontraste boja. Iz tog je razdoblja Matisseova najpoznatija slika Ples. Njegovi su radovi šareni, nalikuju dječjim crtežima i pršte od jakih boja.
    Zanimljivost: Matisseova supruga Amélie zaposlila je 22-godišnju Lydiu Delectorskayu kako bi asistirala njenom mužu. Lydia je ubrzo postala Matisseova muza. Amélie je postala ljubomorna i zatražila Matissea da izabere između nje i Lydije. Slikar je izabrao Amélie, a nju je to toliko pogodilo da se neuspješno pokušala ubiti. Kada se Amélie kasnije rastala od Matissea, Lydia mu se vratila i do kraja života mu asistirala i brinula se za kućanstvo.
    Citat: Za kreativnost treba imati hrabrosti. 
                                         
                                          
                                                       Ples (1910.) 
     
  9. Marc Chagall (1887. – 1985.)
    Rođen je u Bjelorusiji. 1907. je započeo studij na Carskoj školi za lijepe umjetnosti u St. Petersburgu. 1909. upoznao je Bellu Rosenfeld s kojom se kasnije vjenčao. Nakon studija već je stekao umjetnički ugled i preselio se u Pariz. Ratne je godine proveo u Sjedinjenim Američkim Državama potišten ne samo zbog vijesti o ratu već i zbog Belline nagle smrti 1944.
    Utjecaj: U njegovim se slikama osjeća nostalgija za njegovim rodnim ruskom selom pa se pojavljuju ruralni motivi i prizori tradicionalnih ruskih kućica. Mnogo je radio tijekom čitavog života – slike, mozaike, vitraje, grafike, murale, tapiserije… Radio je  vitraj za sinagogu u Jeruzalemu i za zgradu Ujedinjenih naroda, slike na stropu pariške Opere, mural u Tokiju i Tel Avivu te Metropolitan operi u New Yorku.
    Zanimljivost: U pedesetima, Picasso je izjavio da kada Matisse umre, Chagall će biti jedini slikar koji razumije što je boja.
    Citat: Zanima me samo ljubav i u kontaktu sam samo sa stvarima koje se vrte oko nje.
                                        
     

                            
                                            Selo i ja (1911.) 

Exit mobile version