Izraz "psihologija" je sastavnica koja potječe iz grčkog psihe = duh, duša, život, um, dah i logos = govor, riječ, promišljanje, rasuđivanje. Doslovno tako psihologija znači promišljanje ili rasuđivanje o duhu ili duši. Kao takva znanstvena disciplina, danas je psihologija nikad popularnija. Kako izgleda studij psihologije pročitajte u nastavku:
Kako je organizirana nastava?
Martina (Hrvatsko katoličko sveučilište, psihologija): Nastava je organizirana prema bolognji, znači imamo i kolokvije i seminare te na kraju završni ispit. Traže od nas kontinuiran rad i zapravo preko kolokvija i seminara skupljamo bodove koji se onda na kraju zbrajaju i, ovisno o rezultatu na završnom ispitu, formiraju ocjenu.
Zorica (Odjel psihologije Sveučilišta u Zadru): Koncepcija studija usklađena je s europskom koncepcijom studija psihologije koja se osniva na bolonjskoj deklaraciji.
Koliko predmeta imate?
M: Broj predmeta ovisi o semestru i godini, neki prosjek je 6-10 predmeta po semestru.
Z: 6-10, ovisno o semestru.
Je li fax ispunio vaša očekivanja?
M: Mogu reći da je djelomično ispunio moja očekivanja. Što se tiče organizacije nastave, sve je to u redu, ali očekivanja su neispunjena zbog nedovoljno prakse. Praksa nas čeka tek na 5. godini. Smatram da bi se s praksom moglo početi i puno prije.
Z: Zasad ne mogu puno toga reći, nisam imala posebna očekivanja jer svaki faks, pa tako i ovaj, zahtijeva puno upornosti i rada.
Je li lakše od srednje škole, kao što neki kažu? Oduzima li previše vremena? Imate li vremena za svoje hobije?
M: Pa sad, na fakultetu si daleko ozbiljniji nego u srednjoj školi, odgovorniji si i u konačnici studiraš nešto što voliš i želiš pa učenju pristupaš s nekom dozom želje i volje. Oduzima više vremena nego srednja škola, ali opet kažem, na fakultetu smo ozbiljniji pa se od nas i traži ozbiljan rad i više našeg vremena uloženog u studiranje. Za hobije se uvijek ima vremena ako si znaš organizirati vrijeme i raspored.
Z: Puno ljudi mi je govorilo da će faks bit odmor za razliku od srednje škole,a ja mogu sa sigurnošću reći kako je tek sad počelo pravo učenje. Ne može se to usporediti sa srednjom školom. Ovo od mene zapravo traži neprestan rad i zato nemam puno hobija osim sviranja gitare kad uhvatim vremena, ali moram faks stavit na prvo mjesto.
Je li ekipa dobra?
M: Generalno, kao grupa, super funkcioniramo. Uvijek smo tu jedni za druge i svatko je spreman pomoći onome drugome. To je velika prednost jer nas po godini ima 40-ak pa je bolja radna atmosfera i ljudi su povezaniji.
Z: Ekipa je dobra, atmosfera je svakako drugačija nego u srednjoj školi, al' to mislim u pozitivnom smislu.
Imate li kakve pogodnosti od kada ste studenti?
M: Imamo dosta pogodnosti – od jeftinijeg gradskog prijevoza, do jeftinijih karata za vlak, za kazališta, za razne koncerte, popusti u kopirnicama… generalno ima dosta pogodnosti.
Z: Pogodnosti se uglavnom odnose na popuste u menzi (putem x-ice) i korištenje gradskog prijevoza za 20 kn godišnje.
Kakve su menze?
M: Menze su odlične, ima nekih na kojima je hrana bolja, a i nekih u kojima i nije bas fino, ali s obzirom da se možeš najesti za svega 6 do 10 kn, super je.
Z: Stvarno sam zadovoljna menzama. U Zadru postoje dvije.
Navedite neke negativne strane faxa.
M: Pa navela sam već ranije da smatram da je negativna strana manjak prakse. Postoje neki profesori koji nisu baš dobro organizirani u svojoj nastavi pa postoje određeni problemčići s njima oko dogovora kad su kolokviji i koje su tvoje radne obaveze, ali u principu i nema puno negativnih strana.
Z: Uvjeti su po meni preteški. Da bi se uopće moglo pristupiti ispitima, potrebno je kolokvije rješiti 60% ili više, a svaki predmet je opsežan i, za razliku od srednje škole, svaki detalj koji učimo je bitan.
A pozitivne?
M: Pozitivne strane su svakako lijepo uređen novoopremljeni prostor i srdačni profesori koji su spremni pomoći ti kad god ti treba. Dosta njih je dostupno na sveučilištu bilo koji dan pa, kad god ti što treba, lako možeš doći do njih. Prednost je i broj ljudi po godini samo zato što, kad grupa nije prevelika, rad je lakši i atmosfera je drugačija.
Gdje studenti izlaze?
M: Zagreb ima stvarno puno klubova i kafića i nema nekog određenog mjesta gdje svi izlaze, stvarno se može izaći gdje god želiš.
Z: Postoji nekoliko klubova gdje studenti izlaze, puno ih se nalazi blizu faksa, a većina na samom poluotoku – Q-bar, Funky bar Rio, Hitch bar…
Je li upis bio težak?
M: Upis je bio težak jer je upisna kvota 40 ljudi, a puno njih se prijavi. Na maturi je potrebno sve položiti višu razinu i prilikom upisa postoji još i prijemni ispit koji zna biti dosta težak.
Z: Da. Odjel u Zadru svake godine prima 30-ak studenata, dok ih se više od 300 želi upisati.
Kada ste se počeli spremati za maturu?
M: Već na početku 4. razreda srednje škole.
Z: U 2. mjesecu sam počela s pripremama nekih predmeta, a od 4. sa svim.
Koji su predmeti bili potrebni?
M: Viša razina matematike, hrvatskog i engleskog jezika i psihologija kao izborni predmet.
Z: Hrvatski, matematika, engleski i jedan izborni (ja sam izabrala psihologiju).
Imate li kakvu poruku za buduće kolege?
Martina: Preporuka: Ako upišete HKS, neće vam biti žao!
Zorica: Dragi budući kolege/kolegice, samo ustrajte do svojih ciljeva. Ako imate želju, ne slušajte tuđa mišljenja o svom odabiru, nego uz rad i puno volje ostvarite upis. Veselimo se vašem dolasku!
