Srijeda, 21 veljače, 2024
NaslovnicaŠKOLEPlesne navike zagrebačkih srednjoškolaca

Plesne navike zagrebačkih srednjoškolaca

Ples može biti oblik zabave, ali i zanimljiv način rekreacije. Istražili smo kakve su plesne navike zagrebačkih srednjoškolaca te koliko poznaju svjetske standardne i hrvatske narodne plesove. Istraživanje smo proveli putem ankete koja je obuhvatila 110  učenika Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu te  222  učenika drugih zagrebačkih srednjih škola.

Prije nego što otkrijemo rezultate ankete, potrebno je nešto reći o samom predmetu Tjelesne i zdravstvene kulture u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu.

Pod raspjevanim vodstvom profesora Roberta Magdića učenici ove škole tijekom četverogodišnjeg obrazovanja na nastavi uče plesati svjetske standardne i hrvatske narodne plesove. Profesor je odabrao plesove čije su osnove jednostavne za naučiti, no to ne umanjuje njihovu zanimljivost. „Morao sam u nastavu uvesti linđo jer mi je žena Dubrovkinja. Ja sam pak porijeklom Ličanin pa ni ličko kolo nije smjelo izostati”, komentirao je profesor. Osim toga, uči se kolo kalendara, slavonsko kolo, disco fox, bečki i engleski valcer te  cha-cha-cha. Prema anketi provedenoj među učenicima Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu većina učenika radije bi odabrala svjetske standardne nego narodne plesove, a čak njih 80 % izjasnilo se da im se ovakav oblik nastave jako sviđa.

Naša škola nakon zagrebačkog potresa nema svoju dvoranu pa se snalazimo na razne načine. Učimo plesove na hodnicima, igralištima obližnjih škola, u učionicama i parku Maksimiru. Svi znamo onu narodnu ‘tko pjeva, zlo ne misli’, to se može primijeniti i na ples. Ipak, jednom prilikom su nas otjerali s igrališta druge škole, iako su nam se mogli pridružiti“, govori profesor.

Nešto više od dvije stotine učenika drugih škola otkrilo nam je kakva su njihova plesna iskustva i prakticiraju li ovakav oblik rekreacije. 

S više od tri standardna ili tradicionalna plesa upoznato je 29 % srednjoškolaca, a njih 27 % ne zna niti jedan. Najveći broj pleše ih samo na slavljima i zabavama dok 23 % ponekad pleše kod kuće. Prema anketi 13 % učenika ne pleše.                                                        Kad se pleše, najpopularniji su engleski i bečki valcer, samba, linđo, cha-cha-cha i tango. Osim toga, navode se drmeš, balet, različite vrste kola i mnogi drugi.                                        Više od polovice učenika voljelo bi učiti plesove na nastavi, no to nije tako u većini srednjih škola. Ipak, na gotovo sva pitanja koja su se odnosila na poznavanje plesova, dobili smo oko 50 % točnih odgovora. Mali broj učenika znao je da se disco fox može plesati na svaku vrstu glazbe – od rocka do narodnjaka. Da linđo potječe iz Dubrovnika točno je odgovorilo 57 % učenika. Nešto manje njih znalo je da je disco fox nastao u New Yorku. Najmanje se učenika dvoumilo oko porijekla plesa cha-cha-cha, 67 % učenika znalo je da je ples popularnost stekao na Kubi. Bilo bi ironično pitati od kuda potječe bečki valcer pa je pitanje glasilo – kada je nastao? Najčešći odgovor bio je 17. stoljeće. Ipak, točan odgovor je 18. st.

Za kraj, pitali smo ih koji bi ples najradije odabrali za učenje. Cha-cha-cha i disco fox dobili su podjednako najveći broj glasova, a bečki i engleski valcer nešto su manje popularni.

Provedeno istraživanje pokazuje da su mladi zainteresirani za ples i da bi ga voljeli naučiti na nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture. Što čekamo? Plesni podij može biti bilo što, a uz dobru volju, svatko nađe svoj ritam.

Tea Jambrečec
Tea Jambrečec
Idem u 4. razred Turističke gimnazije u Zagrebu. U slobodno vrijeme pijem limunadu, čitam romane i pišem.
VEZANE OBJAVE

POPULARNE OBJAVE

NEDAVNI KOMENTARI