Otprije je poznato kako glazba ima snažan utjecaj na naše ponašanje i koncentraciju. Tako se u trgovačkim centrima glazba pušta u skladu s atmosferom i količinom kupaca kako bi prodaja išla što brže, dok se u teretani sluša glazba brzog ritma koja pospješuje vježbanje, odnosno ambijentalna glazba koja se pušta za vrijeme masaža kako bismo se lakše opustili. Isto tako, glazba pomaže i pri učenju.
No, ako želite učiti uz pratnju glazbe, treba pripaziti kod izbora. Većina provedenih istraživanja preporučuju učenje uz klasičnu ili instrumentalnu glazbu te uz white noise što su zvukovi iz prirode. Razlog tome leži u činjenici da nas glazba koja sadrži tekst može omesti, tj. naše misli preusmjeriti s teksta gradiva na tekst pjesme. Možemo reći kako nam popularna glazba odvlači misli jer je njezin cilj intelektualna i emocionalna reakcija slušatelja. Ako ipak ne možete izbjeći riječi u glazbi koju slušate, neka ona bude umirujuća.
Stručnjaci koji su proveli istraživanje kažu kako je najbolje učiti uz taktove J. S. Bacha, W. A. Mozarta i G. F. Handela. Također, nakon provedenih istraživanja, na djeci i odraslima, došlo se do zaključka kako se najbrže pamti i najlakše koncentrira slušajući Mozartovu Sonatu u D-duru. Štoviše, jedno vrijeme vjerovalo se u takozvani „Mozartov efekt“ koji se zasnivao na činjenici da se slušanjem Mozartove glazbe poboljšava inteligencija, no kasnije se ta pretpostavka opovrgnula.
Što kada slušati?
Provedeno je petodnevno istraživanje na malom uzorku ljudi, no rezultati utjecaja glazbe na sposobnosti, svejedno su se vidjeli. Sposobnosti koje su se provjeravale bile su provjera pravopisa, rješavanje jednadžbi, rješavanje matematičkih problema s riječima, unos podataka i apstraktno zaključivanje. Testiranje se provelo na četiri žanra glazbe.
Klasična glazba pokazala se dobra za zadatke koji uključuju brojeve i iziskuju obraćanje pažnje na detalje. Nakon slušanja klasične glazbe, sudionici istraživanja matematičke zadatke rješavali su 12% bolje, nego što su to činili u tišini. Pop glazba korisna je kod unosa podataka te su rezultati bili čak 58% bolji. Osim za unos podataka, pop glazba pridonosi i dobrom provjeravanju pravopisa. Što se tiče rješavanja jednadžbi najbolja je ambijentalna glazba, dok je za preciznost i najbrži učinak najbolja plesna glazba. Također, plesna glazba ima pozitivan utjecaj kod provjere pravopisa, rješavanje jednadžbi, zadataka s riječima i apstraktnog zaključivanja.
Naravno, postoje ljudi kojima je potrebna potpuna tišina kako bi mogli uspješno učiti. No, ponekad i to može imati suprotan učinak od očekivanog jer ako se nalazite u situaciji gdje je nemoguće postići potpunu tišinu, zasmetat će vam svaki najmanji proizvedeni zvuk. Od glazbe možemo imati veliku korist i pomoć što se tiče učenja jer je očito kako ostavlja pozitivan utjecaj, no svakako treba ispitati sve mogućnosti jer nismo svi isti.
