Međunarodni dan nenasilja obilježava se svake godine 2. listopada, na dan rođenja Mahatme Gandhija, jednog od vođa pokreta za nezavisnost Indije i začetnika filozofije i strategije nenasilnog otpora. Generalna skupština UN-a 2007. godine ustanovila je obilježavanje Međunarodnog dana kao priliku za širenje poruke nenasilja rezolucijom koja potvrđuje univerzalnu važnost principa nenasilja.
Važno je istaknuti da je Gandhi bio prvi čovjek u povijesti koji je proširio princip nenasilja od pojedinca do društvene i političke razine.
Nasilje kao društvena pojava odavno izaziva zanimanje. Razmatrajući agresiju s njezinog negativnog aspekta, možemo navesti sljedeću definiciju: Polazeći sa stajališta suvremene znanstvene psihologije, mogli bismo agresivno ponašanje definirati kao svaku reakciju (fizičku ili verbalnu) izvedenu s namjerom da se nekom drugom nanese šteta ili povreda bilo koje vrste, bez obzira je li ta namjera do kraja realizirana.
Ako djecu educiramo za razbijanje predrasuda i stereotipa prema svojim vršnjacima, za mir i nenasilno rješavanje sukoba te ih usmjeravamo kreativnim, preventivnim i strukturiranim sadržajima, djeca će u svojim vršnjacima umjesto svađa i sukoba pronalaziti prijatelje i suradnike.
Ovaj članak o međunarodnom danu nenasilja završit ću sa tri izreke Mahatme Gandhija po kojima će uvijek biti pamćen:
Ja odbijam silu, jer ono što se čini da ona učini dobrim ne traje dugo, nasuprot tome ono loše što ona učini ostaje zauvijek.
Sedam grijehova koje ljudsko društvo čini i uzrokuje sva nasilja: bogatstvo bez rada, zadovoljstvo bez savjesti, znanje bez osobnosti, trgovanje bez moralnosti, nauka bez humanosti, vjera bez žrtvovanja i politika bez moralnih vrlina.
Sila je oružje slabih; nenasilje je oružje jakih.
Nadam se da Vi koji čitate ovaj članak sami niste žrtve nasilnog ponašanja. Pokušajmo slijediti primjer Mahatme Gandhija i uvijek sve sporove riješavati nenasilnim putem.
