Knjige koje čitamo u to doba svakako doprinose našem shvaćanju okoline, a ujedno nam pomažu shvatiti koji je naš put. Mene su obilježile i pretvorile se u moju struku, no bez obzira na to, neke od njih preporučila bih svakome mladom čitatelju.
Zato u nastavku donosimo nekoliko iznimnih knjiga u kojima se mladi protagonisti pitaju o smislu svog života, traže odgovore na događanja oko sebe, preispituju svoja životna uvjerenja, odlučuju okrenuti nove stranice i, na koncu, pronaći svoju misiju. Neke od njih izazvale su negodovanje onih čiji su svjetonazori konzervativni, no to je, prema našem mišljenju, samo još jedan pokazatelj vrijednosti ovih knjiga.
Dakako, ovo je samo djelić knjiga za mlade i zasigurno svatko ima neku drugu knjigu koja je u mladim danima imala najveći utjecaj na njega. Veselimo se čuti vaša iskustva.
Krenimo…
Silvija Šesto Stipaničić: “Debela”
Knjiga oko koje su se lomila koplja kada se prošle godine našla u prijedlogu lektirnog popisa novog kurikuluma svakako je “Debela” hrvatske književnice Silvije Šesto Stipaničić. Iako su neki uporno tvrdili da knjiga nije primjerena za petnaestogodišnjake kojima je namijenjena, po prvi puta u našoj književnosti progovara se o teškim temama s kojima se moraju nositi adolescenti modernog doba i svakako bi se trebala naći na popisu čitanja svake mlade osobe.
Naslovna junakinja Lada dolazi iz prosječne hrvatske obitelji, a kroz njezinu perspektivu pratimo sve uspone i padove koje ona, njezini prijatelji i obitelj doživljavaju u svakodnevici. Problemi debljine, manjka samopouzdanja, usporedbe s prijateljima, nošenja sa školskim obavezama, maloljetničke trudnoće, prvih seksualnih iskustava, obiteljskih problema, nasilja, droge i na kraju prihvaćanje samih sebe, ono su što ovo djelo čine vrijednim pažnje svake mlade osobe. Bez ikakvog dociranja i uz blagu odgojnu notu čitateljima je kroz likove adolescenata prikazano kako se nositi sa životnim izazovima, kao i to da svako naše djelovanje neminovno ima posljedice.
Jostein Gaarder: “Sofijin svijet”
Jostein Gaarder, norveški teolog i profesor, primijetio je kako mladi ponekad teško prate nastavne sate filozofije, kao i činjenicu da upravo u vrijeme adolescencije počinju istinski otkrivati svijet oko sebe, pitati se tko su i koja je uopće njihova svrha na ovom svijetu. Zato je sva ova pitanja Gaarder umotao u ruho filozofije i beletristike, čime je nastao ovaj moderni klasik i jedna od najboljih knjiga s kojima sam se ikada susrela.
Iako u sebi sadrži složene misli, djelo je pisano vrlo jednostavnim jezikom, a njegova primarno didaktička uloga isprepletena je s zabavnim dogodovštinama tinejdžerke Sophie, koja živi s majkom u malenom norveškom gradiću. Upoznajemo je u trenutku kada joj u poštanski sandučić stiže neobično pismo bez poštanske markice s jednom jedinom rečenicom: Tko si ti? Tada se Sophie zaista po prvi put u životu počinje pitati tko je ona i zašto je uopće na svijetu. Slične poruke počinju joj pristizati gotovo svaki dan pa Sophie počinje mahnito tražiti pošiljatelja. Otkriva da je riječ o učitelju filozofije Albertu Knoxu, koji je polako počinje upoznavati s poviješću filozofije, a potom se priča okreće u sasvim neočekivanom smjeru…
“Dnevnik Anne Frank” zasigurno je jedna od najsnažnijih knjiga koju možete pročitati. Prvi put sam se susrela s njome kao desetogodišnjakinja, a potom ponovno nekoliko godina poslije. Svaki put je na mene ostavila duboki dojam.
Koliko je utjecaj imala na tinejdžere diljem svijeta, pokazao je i film “Pisci slobode”, snimljen prema istinitim događajima u kojem profesorica književnosti učenike nastoji zainteresirati za svoj predmet upravo preko Anne i holokausta. Spominje se i u brojnim drugim filmovima za mlade, a posljednji od njih je “Greška je u našim zvijezdama” u kojem bolesna Hazel posjećuje Anninu kuću u Amsterdamu.
Prošlog je mjeseca bio obilježen Annin rođendan (danas bi joj bilo 88 godina) koji nas je još jednom podsjetio koliko su zapravo naši svakodnevni problemi mali prema onima s kojima se morala nositi Anne kao Židovka u vrijeme holokausta. No, čak i u najtežim trenucima, ona je pronalazila načine kako si uljepšati svakodnevicu, a njezini zapisi iz dnevnika još i danas inspiriraju.
Primjerice, u jednom trenutku ona zapisuje: “Shvatila sam da ljepota uvijek negdje postoji – u prirodi, zrakama sunca, slobodi, u tebi samom; to ti sve može pomoći.” Davnih dana taj sam citat zapisala u svoju bilježnicu i često mu se vraćala kada bih imala loš dan ili kada bi mi jednostavno život klizio iz ruku. Od nje mogu mnogo naučiti ljudi svih dobnih skupina.
Markus Zusak: “Kradljivica knjiga”
I dok Anne Frank dočarava kako je to bilo biti Židovka u vrijeme Drugog svjetskog rata, australski pisac austrijsko-njemačkih korijena posegnuo je za dotad neviđenom perspektivnom pisanja o tome periodu kroz lik njemačke djevojčice Liesel Meminger. No, ono što je još neobičnije jest pripovjedač, a to je sama Smrt.
Liesel je nakon gubitka majke i brata bila smještena u udomiteljsku obitelj Hubermann koja joj je otvorila novi prozor u svijet. Naime, naučili su je čitati i pisati, a nakon toga više nije bilo kraja njezinoj strasti za čitanjem. Prvu knjigu koja joj je ikada došla u ruke, uzela je na bratovom grobu iako tada još nije ni znala čitati, ali kao da je osjećala da će joj jednom zatrebati. Kako si obitelj u koju je stigla nije mogla priuštiti nove knjige, Liesel ih “posuđuje” te tako postaje “kradljivica knjiga”, Dijeli ih sa susjedima i prijateljima, a jedina knjiga koju ne želi “posuditi” jest Hitlerova “Moja borba”, čime se prikazuje da nisu svi Nijemci prihvaćali ideologiju koja im je bila nametnuta.
No, ono zbog čega je ova knjiga posebna jest sama čarolija knjiga koje utječu na sve likove i pokazuju da nam i u najtežim životnim periodima pisane riječi mogu biti od neprocjenjive pomoći.
Jorge Bucay: “Ispričat ću ti priču”
Bucay je još jedan autor koji je vrlo vješto kombinirao svoju profesiju psihoterapeuta i pisca. Upravo mu je njegovo poznavanja ljudske psihologije omogućilo nastanak ove tople i pozitivne priče.
Glavni lik je student Demian kojeg muče brojna egzistencijalna pitanja i koji na putu odrastanja traži samoga sebe i svoje mjesto u svijetu. S obzirom na to da je shvatio da mu treba pomoć zbog svih izazova s kojima se mora nositi u odnosima s roditeljima, djevojkom, prijateljima i svojim studentskim obavezama, odlazi na terapiju kod psihoterapeuta Debelog. On pak ima poseban pristup pacijentima pa Demianu na svakoj seansi ispriča po jednu priču na temelju koje Demian treba naći odgovore na svoja pitanja.
Kroz priče progovara o očekivanjima okoline od nas, osjećaju krivnje, prepoznavanja vlastite vrijednosti, ljubavi, odnosima s drugima i slično, a ono što ih čini posebnima je to što nam na potpuno nenametljiv način nude teme za razmišljanje. U konačnici ostaje na svakome čitatelju odlučiti hoće li ono što je naučio primijeniti u svome životu i tako ga pokušati poboljšati.
Christiane F.: “Mi djeca s kolodvora Zoo”
Kada je bila objavljena osamdesetih godina prošlog stoljeća, ova njemačka knjiga o mladoj narkomanki izazvala je kontroverze diljem svijeta. Međutim, zaista je prikazivala stvarnost djevojke Christiane F., ujedno i autorice knjige, a nakon književne uspješnice, prema njoj je snimljen i film. I danas je dio lektire na njemačkom govornom području, a sjećam se da smo i mi u gimnaziji s našom profesoricom gledali film i razgovarali u problemima s kojima se morala nositi Christiane.
Naime, još je kao 12-godišnjakinja prvi put počela pušiti hašiš, i to u omladinskom klubu Evangelističkog centra u Berlinu, mjestu za koje ne biste pomislili da se u njemu nalazi droga. Godinu dana kasnije prvi je put kušala heroin, a kako bi pribavila novce za sve veće količine droge, bavila se prostitucijom. Dakako, istodobno je vodila dvostruki život – onaj u školi i onaj izvan nje.
Christiane je svojom knjigom otkrila tabu teme korištenja droga i prostitucije osoba koje su praktički još djeca, a ujedno dala uvid u svojevrsno berlinsko podzemlje i nevjerojatno različite sudbine djece diljem svijeta. Dok se većina 13-godišnjakinja danas uglavnom bavi modom, dečkima i školom, ona je već u toj dobi proživjela ono što je mnogima od nas nezamislivo. Čitanje njezine ispovijesti svakom će adolescentu pružiti potpuno drugačiji pogled na vlastiti život.
Herman Hesse: “Siddhartha”
Roman njemačkog književnika Hessea jedno je od najslojevitijih djela na našem popisu koje govori o odrastanju i traženju svog mjesta pod suncem. Mladi Siddhartha je odrastao kao sin brahmana, pripadnika najviše indijske kaste, a čitav njegov dosadašnji život bio je uvod u nasljeđivanje oca, što se očekivalo od njega kao dio obiteljskog naslijeđa.
Međutim, on nije siguran želi li nastaviti put svojih predaka. Nije siguran tko je, čemu teži i zašto bi morao slijediti nešto što ne želi. Prije svega, želi osluškivati svoje biće, a ne raditi ono što mu netko kaže. Iako je cijeli dotadašnji život nastojao u sebi zatomiti sve ono svjetovno i okrenuti se isključivo duhovnom, susret s kurtizanom sve će promijeniti. Okusit će čari tjelesnog, no nakon toga opet zapada u krizu traženja samoga sebe.
Djelo obiluje duhovnim elementima, promišljanjima o smislu života, traženju jedinstva samoga sebe, metamorfozama duše i svega onoga na što nailazimo kada tražimo sami sebe. Idealno je štivo za nešto zahtjevnije mlade čitatelje.
