Kada bi vas netko pitao: „Što je novac?”, što biste mu odgovorili? Vjerojatno biste odgovorili: „Sredstvo za plaćanje obveza.“ Iako je to točno, novac je puno više od toga, pogotovo u 21. stoljeću. Bez novca je život nemoguć. Sve što radite, za to vam treba novac. Točno je da je novac nužan, ali mnogi od nas ne znaju kako s njime raspolagati, zato je financijsko obrazovanje vrlo važno kako bi nas potaknulo na pravilnu upotrebu novca, ali i štednju i osiguranje za budućnost.
OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG I EUROPSKOG TJEDNA NOVCA
U želji da sustavno i trajno potiče učenje i poučavanje financijske pismenosti kako bi što više građana, posebice mladih steklo financijsko obrazovanje, u Republici Hrvatskoj se i ove godine 21.03.-27.03.2022. održao Svjetski i Europski tjedan novca kojim se želi potaknuti financijska pismenost. Ovogodišnji, 10. po redu Svjetski tjedan obilježava se pod nazivom „Izgradite svoju budućnost, budite pametni u pogledu novca“.
Svjetski i Europski tjedan novca vodeći je globalni događaj podizanja svijesti o važnosti financijskog obrazovanja odraslih, djece i mladih. Cilj je unaprijediti razinu financijske pismenosti u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu kako bi u budućnosti mogli donositi primjerene financijske odluke. Od 2012. godine, održava se diljem svijeta, a sudjelovalo je više od 53 milijuna djece i mladih u 176 zemalja diljem svijeta.
Europski tjedan novca je inicijativa koja uključuje mlade u više od 35 europskih zemalja, s aktivnostima kao što su nastava u učionici, seminari, konferencije, Europski kviz o novcu i drugo.
ŠTO JE FINANCIJSKO OBRAZOVANJE?
Financijsko obrazovanje je proces izgradnje kapaciteta kojim pojedinci podižu svoje razumijevanje financijskih proizvoda i sadržaja putem informacija, poučavanja i objektivnih savjeta razvijaju vještine i samopouzdanje, kako bi mogli postati svjesniji financijskih rizika, ali i prilika za informirane odluke te kako bi znali kome se obratiti za pomoć, izgraditi prikladne stavove i reakcije, ali i zbog poboljšanja svog financijskog položaja i dobrog upravljanja novcem.
KOLIKO JE FINANCIJSKA PISMENOST BITNA ZA DJECU I MLADE?
Obilježavanjem Svjetskog i Europskog tjedna novca, nastoji se što više potaknuti mlade na razmišljanje o novčanim pitanjima, sredstvima koja je potrebno osigurati za život te o poduzetništvu. Od 2012. godine održano je sedam kampanja kojima je bilo obuhvaćeno 32 milijuna djece i mladih u 169 zemalja diljem svijeta. Financijsko opismenjavanje je ključno zbog iznimno dinamičnog načina života koji većina građana danas vodi (česta promjena zaposlenja, životnog stila, različite životne situacije) te isto tako pojave sve složenijih financijskih proizvoda i usluga u rastućim i sve dinamičnijim financijskim tržištima te ubrzanog razvoja novih tehnologija. Stoga je potrebno educirati mlade i potaknuti ih na razmišljanje o budućnosti i planiranju, ukazati na jačanje svijesti o prihodima, odnosno rashodima kako bi bili sposobni ispravno odlučivati o potrošnji, odnosno voditi sami svoj osobni proračun i nastojati ostvariti štednju. Cilj je stavljanja snažnijeg naglaska u medijima na financijsku pismenost i aktivnost koje se provode vezano uz financijsko opismenjavanje u Hrvatskoj.
FINANCIJSKA PISMENOST U REPUBLICI HRVATSKOJ
Posljednje istraživanje razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, provedeno je 2019. godine, a istraživanje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a pokazuju blagi porast u odnosu na 2015. godinu. Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosila je 12,3 od ukupno 21 boda (59%) u odnosu na 11,7 bodova (57%) iz 2015. godine. U istraživanju su se mjerile tri osnovne kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. U odnosu na 2015. godinu, građani u Hrvatskoj poboljšali su svoje financijsko obrazovanje (sa 60% na 65% prosječno točno odgovorenih pitanja) i financijsko ponašanje (s 51% na 55%), dok je istodobno pogoršan njihov odnos prema trošenju novca (sa 60% na 56%).
Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj veća je od prosjeka (12,0 bodova) zemalja jugoistočne Europe u kojima je OECD proveo istraživanje tijekom 2019. godine te se približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 zemalja iz 2017. godine (12,7 bodova).
KAKO FINANCIJSKA PISMENOST RASTE?
Financijska pismenost raste s dobi ispitanika, pa osobe starije od 29 godine imaju veću razinu financijskog znanja od osobe mlađe dobi. Istodobno je odnos mladih u dobi od 18 do 29 godina prema novcu najmanje odgovoran. Veću razinu pismenosti pokazali su ispitanici koji žive u gradovima, u odnosu na one koji žive u ruralnim područjima. Financijska pismenost pozitivno je povezana s razinom informatičke pismenosti.
FINANCIJSKO PONAŠANJE
Financijsko ponašanje građana u Hrvatskoj poboljšalo se u odnosu na 2015. godinu pa tako građani pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem kroz štednju, pravovremeno plaćanje obaveza i promišljenu kupnju, iako nisu skloni izradi i vođenju osobnog budžeta i dugoročnom financijskom planiranju. U Hrvatskoj 68% građana aktivno štedi, a od toga 50% građana novac drži u gotovini kod kuće, dok samo 4% građana ulaže u dionice. Kao značajnija pokazala su se samo ulaganja u nekretnine u koje ulaže 10% građana Hrvatske. Odnos prema novcu, pogoršao se u odnosu na 2015. godinu. Iako manji broj građana živi za danas ne misleći na sutra, u odnosu na 2015. godinu, povećao se broj onih koji preferiraju potrošnju u odnosu na štednju te koji smatraju da novac postoji kako bi se trošio.
ODNOS PREMA NOVCU
Rezultati pokazuju kako je financijska uključenost u Hrvatskoj razmjerno visoka s obzirom na to da je 85% građana upoznato s barem pet financijskih proizvoda, dok gotovo 90% građana posjeduje tekući račun ili kreditnu, odnosno debitnu karticu. Broj građana koji posjeduju neki oblik osiguranja smanjio se u odnosu na 2015. godinu. U Hrvatskoj 22% građana ima povjerenje u svoje mirovinske planove. Od ukupnog broja ispitanika u okviru svojih planova, njih 77% oslanja se na državne mirovine, a 13% na djecu ili člana obitelji. Iako gotovo polovina ispitanika smatra kako njihova financijska situacija znatno, i to ponajprije negativno utječe na njihov život, 60% građana Hrvatske svejedno vjeruje da nije prezaduženo. Tek je jedna trećina ispitanika zadovoljna svojom trenutnom financijskom situacijom.
NAČELA ŠTEDNJE I ULAGANJA
U procesu štednje i ulaganja, postoje 3 prepreke: odluka o početku štednje, odabir o roku štednje i kako štedjeti.
Odluka o početku štednje – uvijek je primamljivo trošiti, a štednja je odricanje od sadašnje potrošnje. Istraživanja pokazuju da građani Hrvatske mnogo više od građana bogatijih zemalja iskazuju stav da se žive samo za danas.
Odluka o odabiru roka štednje – štedjeti do iduće godine ili za stare dane? Ne zaboravite: odgovorni ljudi rano u životu počinju štedjeti za mirovinu, bez obzira na visinu primanja.
Odluka kako štedjeti – u što uložiti: položiti novac u banku, uložiti u neki fond, dionice, životno osiguranje, zlato? Odabir je težak. Gotovog recepta nema. Ipak, neki se sastojci znaju. Važna su dva temeljna principa: shvatiti da je štednja ulaznica za mirniju budućnost i shvatiti rizik.
TKO SVE SUDJELUJE U OBILJEŽAVANJU SVJETSKOG I EUROPSKOG TJEDNA NOVCA U REPUBLICI HRVATSKOJ?
U Republici Hrvatskoj je u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca sudjelovalo: Ministarstvo financija, Porezna uprava – Središnji ured, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijska agencija, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski ured za osiguranje, Ekonomski fakultet Zagreb, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Akademija Zagrebačke burze, Hrvatski institut za financijsku edukaciju, Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje Zagreb i Savez samostalnih sindikata Hrvatske.
Upamtite! Vi trebate kontrolirati novac, a ne on vas!
