1. AKO MOŽEMO BIRATI SREDNJU ŠKOLU S 14, MOŽEMO I STRANKU SA 16
Ako se smatra da su mladi dovoljno zreli da s 14 godina odaberu srednju školu i da s 15 počnu raditi, onda im se treba i može omogućiti glasanje sa 16.
2. POVEĆALA BI SE IZLAZNOST NA IZBORE
Izlaznost na posljednje izbore bila je 52.59%, što je malo više od polovice akademski sposobnih građana. Ako tome pridodamo 5.70% adolescenata starijih od 16 godina (popis st. 2011.), opća statistika izlaznosti bi se izrazito poboljšala. Tako je u Škotskoj na referendumu izlaznost mladih od 16 do 17 godina bila 75%, u odnosu na nešto starije (od 18 do 24) gdje je izlaznost bila 54%.
3. MLADI BI BILI BOLJE INFORMIRANI O OPĆEM POLITIČKOM STANJU
Prema anketi provedenoj 2014. god. vidjelo se da mladi nisu previše informirani o političkom stanju u državi te da političare doživljavaju kao lopove i uhljebe. Uvođenjem predmeta politike u osnovnu školu i provođenjem građanskog odgoja otvorila bi se radna mjesta, ali i podigla svijest da državi trebaju obrazovani i inteligentni ljudi na čelu.
4. DONESENE ODLUKE NAJVIŠE UTJECAJA IMAJU NA MLADE
Biranjem određenih ljudi i opcija mladi bi shvatili da im politički svijet nije stran, već vrlo blizak i da bi trebali sudjelovati u njemu. Omogućavanjem glasovanja smanjio bi se odlazak radne snage i mladih obrazovanih ljudi iz države.
5. MLADI BI SE RANIJE I ODGOVORNIJE UKLJUČIVALI U PROCES ODLUČIVANJA
Uključivanjem mladih u proces odlučivanja dalo bi se značaja njihovim problemima na lokalnoj i državnoj razini. Tako bi se lakše došlo do rješenja tih problema, ali i do različitih pogleda na iste stvari.
