Tijekom povijesti čovječanstva dogodili su se brojni događaji koji su je obilježili, kako na pozitivan, tako i na negativan način. Budući da nam se bliži kraj godine, napravili smo pregled velikih povijesnih događaja čije smo obljetnice obilježili u ovoj godini.
Prošlo je već 500 godina otkako je njemački redovnik Martin Luther objesio svojih 95 teza na vrata dvorske crkve u Wittenbergu. Uzroci koji su ga naveli na suprotstavljanje Crkvi i njenim poglavarima bili su prisutnost korupcije i nepotizma, udaljavanje Crkvenih dužnosnika od vjerske službe te indulgencija, odnosno prodaja oprosta od grijeha, koja je tada bila uvelike prisutna. Iz Lutherove pobune razvilo se novo kršćansko učenje – protestantizam koji svoju nauku temelji na Svetom pismu te odbacuje dotadašnje crkvene redove, celibat klera i autoritet pape.
U veljači 1947. u Parizu države pobjednice Drugog svjetskog rata i države saveznice nacističke Njemačke potpisale su takozvane Pariške mirovne ugovore. Potpisivanju ugovora prethodila je Pariška konferencija održana godinu ranije. Ovim ugovorom određene su teritorijalne promjene poraženih država. Tako je Italija morala vratiti dijelove ratnih stečevina kao što su Istra, Cres, Lošinj, Zadar, dio slovenskoga primorja, Dodekanez i afrički posjedi. Također, bila su regulirana i neka druga pitanja kao što su slobodna plovidba Dunavom, ratna odšteta te pitanje jugoslavensko – talijanske granice koje je riješeno stvaranjem Slobodnog Teritorija Trsta.
Jedna od najpoznatijih znanstvenica na području kemije i fizike zasigurno je Marie Curie. Ona je rođena 7. studenog 1867. u Varšavi te smo ove godine obilježili 150 godina od njezina rođenja. Zaslužna je za otkrivanje dva nova elementa, radija i polonija, a otkrila je i bavila se istraživanjem radioaktivnosti. Za svoje djelovanje dobila je brojna priznanja uključujući Nobelovu nagradu za fiziku sa suprugom Pierreom Curieom, 1903. Osim toga, bila je prva članica pariške Académie de médicine te prva ravnateljica Radijskog instituta u Parizu.
Jedan od prijelomnih događaja u povijesti Rusije, Europe i svijeta bila je Listopadska revolucija (Socijalistička revolucija) koja je ove godine obilježila 100. godišnjicu. Budući da je Rusija pretrpjela ozbiljne gubitke u ratu s Njemačkom i Austro-Ugarskom, a zemljom vladala nestašica hrane i goriva, rusko je pučanstvo vapilo za promjenama. Glavnim krivcem za teško stanje smatrali su cara Nikolaja II. U ožujku 1917. izbio je generalni štrajk u Petrogradu (danas Sankt Petersburg) kao prosvjed protiv ratnog kaosa. Car se morao odreći prijestolja, a skupina revolucionara, menjševici, osnovala je privremenu vladu, no vlada ubrzo pada jer nije uspjela završiti rat. U studenom vlast preuzimaju boljševici, radikalnija revolucionarna grupa, koji su sklopili mir s Njemačkom i osnovali prvu komunističku državu na svijetu s Vladimirom Iljičem Lenjinom na čelu. Zemlju su proglasili sovjetskom republikom. Ta je revolucija bila prvi uspješan komunistički prevrat zbog čega je postala uzor drugima.
Između 17. i 18. stoljeća, britanska Istočnoindijska kompanija ima nadzor na većim dijelom Indije. Stoljeće kasnije, britanska vlada preuzima cijelu indiju zbog čega su mnogi indijski narodi htjeli izboriti neovisnost. Indija se u kolovozu 1947., prije 70 godina, oslobodila Britanaca, ali započeo je sukob između muslimana i hindusa. Britanske i indijske vođe podijelile su indijski potkontinent na dvije države: Indiju i Pakistan. S obzirom da je Pakistan pretežno muslimanska, a Indija hinduska država, prilikom podjele došlo je do sukoba i velikih migracija pri čemu je poginulo više od 500 000 osoba.
Ove smo godine obilježili i veliku 170. godišnjicu iznimno važnog događaja za Hrvatsku. U listopadu 1847., Ivan Kukuljević Sakcinski upozorio je narodne zastupnike kako je za daljnji nastavak razvoja Hrvatske potrebno uvesti hrvatski jezik kao službeni jezik u javnim službama. Budući da se dotada u javim službama govorilo latinskim, njemačkim i drugim stranim jezicima, Hrvatski sabor razmislio je o tim riječima te donio zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog. Iste godine Ivan Kukuljević Sakcinski održao je prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru.
