Srijeda, 11 prosinca, 2024
NaslovnicaPokreni se
Array

Pokreni se

Zagrebački maraton pokrenut je 1992. godine na inicijativu tadašnjeg Izvršnog odbora Atletskog društva Veteran. Na prvoj utrci, održanoj 11. listopada 1992. g. na cilj je stiglo 70 sudionika, od čega samo 4 žene. Broj je sudionika tijekom godina sporo napredovao pa smo, primjerice, na petom izdanju mogli vidjeti tek 112 finišera (6 žena). Ni sljedeći petogodišnji period nije donio neki značajniji “bum”. Cilja se u desetom jubilarnom zagrebačkom maratonu dokopalo 158 maratonaca (14 žena).

Staza se dosta mijenjala u prvih 13 godina, sve do 2004. godine, kada je startno-ciljni prostor pomaknut u sami centar grada, na Trg bana Jelačića, s poluokretima u Dubravi i Črnomercu, što se pokazalo jednim od ključnih organizacijskih elemenata, koji je donio “novu eru” zagrebačkog maratona. Uvođenjem polumaratona godinu dana kasnije, osjetno se dobilo i na ukupnoj masovnosti, koja je od tada počela rapidno rasti. Zahvaljujući tome, na 15. izdanju su se skupila 393 trkača, od čega 154 na maratonu (10 žena) i 239 na polumaratonu (38 žena). 

Daljnji tijek masovnosti je izgledao ovako:

  • 2007.g. – ukupno 512; maraton 194 (17 žena); polumaraton 318 (46 žena)
  • 2008.g. – ukupno 542; maraton 212 (26 žena); polumaraton 330 (50 žena)
  • 2009.g. – ukupno 664; maraton 259 (36 žena); polumaraton 405 (58 žena)
  • 2010.g. – ukupno 757; maraton 256 (26 žena); polumaraton 501 (87 žena)
  • 2011.g. – ukupno 929; maraton 265 (35 žena); polumaraton 664 (122 žene)
  • 2012.g. – ukupno 1066; maraton 249 (36 žena); polumaraton 817 (201 žena)

 

Dakle, u prvih 20 godina broj sudionika, najvažnija karakteristika bilo kojeg pa samim time i Zagrebačkog maratona, se povećao čak 15 puta. Sada je to najmasovnija trkačka priredba u zemlji, koja u svom glavnom programu skupi preko 1000 sudionika i gustoća na stazi  primjerena je prosječnom europskom maratonu srednje klase. Istina, na samoj maratonskoj trci od 42 kilometra, rast je u posljednjih 5 godina nezamijetan. Najveći krivac za to je gotovo paralelni maraton u Ljubljani koji se svake godine održava samo dva tjedna poslije zagrebačkog i na taj način prepolovi broj domaćih (ali i slovenskih) maratonaca, s obzirom na to da je malo tko u stanju završiti dva maratona u kratkom razmaku od 15-ak dana. Prilično je zadovoljavajući broj stranih sudionika, ukupno 247 (83 na maratonu + 164 na polumaratonu), što čini gotovo četvrtinu od ukupnog broja. Najviše stranaca dolazi nam iz pograničnih zemalja: Slovenija (89), Bosna (31), Srbija (29) i Mađarska (13). Slijede Austrijanci (12), Nijemci (11), Poljaci (9), Amerikanci (8) itd. Ukupno je na zadnjem Zagrebačkom maratonu bilo zastupljeno 28 zemalja, a zanimljivo je da je bilo predstavnika, osim iz Europe, sa svih preostalih kontinenata: Afrika (Kenija i Etiopija), Azija (Bahrein), Sjeverna (USA) i Južna Amerika (Brazil) te Australija.

Staza Zagrebačkog maratona jedna je od najbržih maratonskih staza na svijetu. Ukupna visinska razlika cijele trase iznosi zanemarivih 5 metara, što ima malo koji maraton, a izduženi pravac cijele rute, bez gotovo imalo usporavajućih zavoja, sigurno omogućava konstantnost tempa koji se reflektira na konačni rezultat. Vizualizacija je staze krajnje jednostavna, što također olakšava trčanje u mentalnom smislu. 

Za vrlo nisku startninu kada je u pitanju maraton (150kn), svi sudionici dobiju, osim nastupa na trci, sudioničku majicu, lijepu finišersku medalju i ručak po završetku natjecanja.

Ako ikada budete u prilici, budite dio najmasovnije utrke u Zagrebu i kvalitetno provedite svoje slobodno vrijeme. 

VEZANE OBJAVE

POPULARNE OBJAVE

NEDAVNI KOMENTARI