Utorak, 26 studenoga, 2024
NaslovnicaČinovnici i vojnici - problemi hrvatskog školskog sustava
Array

Činovnici i vojnici – problemi hrvatskog školskog sustava

Da Hrvatska treba novu obrazovnu politiku, nije nova vijest. O tome se priča već godinama. No, kako
to obično biva u Lijepoj Našoj, sve ostane samo na riječima. Vlade se izmjenjuju, s njima ministri
obrazovanja, ali obrazovna politika ostaje ista. Čast izuzecima. Prof.dr.sc. Dragan Primorac za svoga
je mandata štošta dobrog učinio. Spomenut ćemo uvođenje interneta u sve škole, kao i HNOS. A
ostali? Oni samo nameću nove predmete i sve više opterećuju učenike.

Non scholae, sed vitae discimus. (Ne učimo za školu nego za život.) Tako su još govorili stari
Rimljani. Ta izreka očito (još) ne vrijedi u Hrvatskoj. Srednjoškolci iz dana u dan uče gomilu
gradiva koja im nikada neće trebati u životu. Uzmimo na primjer kurikulum biologije za gimnazije.
Budimo iskreni, više od pola činjenica koje gimnazijalci nauče ne spadaju u opću kulturu, to su puke
pojedinosti koje će koristiti samo budućim genetičarima, liječnicima i biolozima, a oni će ih ionako
učiti na fakultetu. Zar je budućem inženjeru elektrotehnike ili diplomiranom odvjetniku važno da zna
kako je međudomadar ovčeg metilja mali puž barnjak? Vjerujem da ne.

Na učenje pukih činjenica prisiljavaju nas profesori koje, kao ni nas učenike nitko ništa ne pita.
Zanimanje profesora nažalost se svelo na običnog službenika koji treba prenijeti samo ono znanje koje
se od njega očekuje. Da ne kažem da je i djelatnicima Ministarstva važnije kako profesor ispunja
papirologiju, nego kakav je njegov odnos prema učenicima. Kao da ljudi postoje zbog sustava, a ne
sustav zbog ljudi.

Sustav obrazovanja nužno je mijenjati. U osnovnim je školama prije par godina uveden već spomenuti
HNOS – Hrvatski nacionalni obrazovni standard. On je svoje pozitivne rezultate pokazao. Potrebno je
da se nešto slično uvede i za srednje škole. Profesori više neće biti činovnici koji kao vojnici slijepo
slijede kurikulum, nego će sa zadovoljstvom prenositi znanje, a učenici će (iako, naravno, ne svi) učiti
jer će znati da uče ono što im je potrebno. Novo vrijeme zahtjeva novi kurikulum, ali i nove načine
prijenosa znanja.

 

Denis Gaščić

VEZANE OBJAVE

POPULARNE OBJAVE

NEDAVNI KOMENTARI