HKO stavlja naglasak na koncept ishoda učenja, a ne na postupak kojim se do tih ishoda došlo, pri čemu uređeni sustav mora biti obilježen postojanjem standarda kvalitete i kriterija za vrednovanje istoga skupa ishoda učenja, istih kriterija i procedura ocjenjivanja te kriterija za vrednovanje institucija i ocjenjivače ishoda učenja.
Radi osiguravanja kvalitete i transparentnosti primjene HKO-a uspostavit će se i Registar HKO-a koji će omogućiti bolju povezanost obrazovanja s tržištem rada. Naime, za svako će zanimanje u Registru biti navedene pripadajuće kompetencije, a kompetencije , odnosno ishodi učenja , povezane s određenom kvalifikacijom.
HKO se povezuje s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF-om) i Europskim prostorom visokog obrazovanja (QF-EHEA). Ovim se olakšava mobilnost građana u smislu učenja na europskom obrazovnom prostoru te mobilnost i konkurentnost hrvatskih radnika na europskom tržištu rada. Povezivanje i usporedba s drugim obrazovnim sustavima u Europi doprinijet će osiguravanju kvalitete hrvatskog obrazovnog sustava.
Zakon predviđa osnivanje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala kao središnjeg strateškog tijela Republike Hrvatske za razvoj HKO-a koje će pratiti i vrednovati učinke HKO-a. Nadalje, Zakon predviđa osnivanje sektorskih vijeća koja predstavljaju stručnu razinu HKO-a jer će, među ostalim, provoditi vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Poslove koordinacije primjene i razvoja HKO-a obavljat će ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost, ministarstvo nadležno za rad i ministarstvo nadležno za regionalni razvoj. Ovakva suradnja osigurat će stvaranje i provođenje obrazovnih politika utemeljenih na stručnoj analitičkoj podlozi.
Sukladno Zakonu o HKO-u u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijet će se Pravilnik o Registru HKO-a, a u roku od dvanaest mjeseci Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja.
