Državna matura (lat. maturitas, maturus) je obvezni završni pismeni ispit koji učenici polažu nakon završetka svog srednjoškolskog obrazovanja, ili bolje rečeno najgora noćna mora svakog učenika srednje škole. Od samog početka zastrašuju nas maturom, skoro pa lovačkim pričama. Ni sama ne mogu izbrojati koliko sam puta na satu čula: “Zapišite ovo, važno je za maturu!” i sada kada je napokon došao taj čas da i moja generacija napiše tu zloglasnu maturu došli smo do novoga problema.
Generacija 2020/24 suočava se s posebnim izazovima kao prva koja je prošla kroz srednjoškolsko obrazovanje temeljeno na kurikulumu škole za život. Sada se suočavamo s izazovom dokazivanja koliko smo stvarno naučili, pri čemu cijela akademska budućnost često ovisi o rezultatima nekoliko ispita. S obzirom na tu odgovornost, mnogi učenici odlučuju se za pripreme za maturu, i javlja se pitanje, gdje se bolje pripremiti.
Iako su besplatne pripreme koje nude srednje škole postale norma, većina učenika ipak preferira izvanškolske pripreme smatrajući ih učinkovitijima. Pitanje koje se postavlja jest zašto je to tako i je li ta pretpostavka istinita.
Financijski troškovi često su glavna prepreka učenicima iz obitelji s nižim primanjima kada razmišljaju o specijaliziranim pripremama izvan škole. Te pripreme nisu jeftine, što može rezultirati isključenjem određenih učenika zbog nedostatka financijskih sredstava. Suprotno tome, pripreme unutar škole pružaju pristup svima, bez obzira na njihov financijski status, što podržava načelo jednakosti u pristupu obrazovanju.
Uzmemo li u obzir tri vodeća edukacijska centra za pripremu za maturu, kao što su maXtura, Trinom i Algebra, primjećujemo da cijene nisu ni na koji način niske. Pogledajmo zimske-proljetne pripreme, koje su najčešći odabir, i uočavamo da se prosječna cijena za paket za b razinu kreće oko 480€ ili 3,616.58 kuna.
MaXtura nudi paket po cijeni od 479 eura, Algebra postavlja cijenu od 515 eura, dok Trinom svoj paket B razine naplaćuje 463 eura. Odabir između njih ovisi o različitim faktorima, uključujući dostupnost, udaljenost i druge mogućnosti koje su relevantne za svakog pojedinca.
Dodatni tečajevi izvan škole, iako mogu pridonijeti dubljem razumijevanju gradiva, često dovode do povećanog stresa i pritiska na već stresnom putu ka završetku srednjoškolskog obrazovanja. Učenici se suočavaju s izazovom održavanja ravnoteže između redovnih školskih obaveza i dodatnih priprema.
Sa druge strane, pripreme unutar škole često su usklađene s redovnim nastavnim programom, pružajući kontinuitet učenja između redovnih sati i smanjujući pritisak na učenike.
Kada upitan, zašto ne ide na pripreme izvan škole jedan učenik 4. razreda odgovara “Idem u školi, jer nemam vremena ni želju provoditi subote na pripremama za maturu. Smatram da sam dovoljno sposoban se sam spremiti za maturu uz malu pripomoć nekih profesora u školi.”- L.B.
Jedan od argumenata protiv priprema unutar škole odnosi se na ograničene resurse koje škole ponekad imaju. Pripreme za državnu maturu mogu biti površnije ili manje prilagođene individualnim potrebama zbog nedostatka prostora, vremena i materijala. Također, velike grupe na školskim pripremama često otežavaju pružanje individualizirane podrške i praćenje napretka svakog učenika. S druge strane, nastavnici u školi često bolje poznaju svoje učenike, omogućavajući personaliziranu podršku i savjetovanje.
Fleksibilnost rasporeda predstavlja još jedan važan faktor. Redoviti nastavni raspored može biti ograničavajući za one koji žele fleksibilnost u pristupu učenju, a to je često slučaj s pripremama unutar škole.
Kada su u pitanju profesori njihova su mišljenja podijeljena, ali grupni koncensus je da vrsta priprema ovisi od učenika do učenika i da samo oni mogu odlučiti. “Mi ovdje pružamo istu pripremu koja se može dobiti vani, no učenici će možda više pratiti na pripremama vani jer za njih plaćaju. Tu je i mogućnost da učeniku ne paše način na koji profesor predaje te da bi mu bolje sjeo neki profesor vani.” govori nam jedna profesorica matematike.
U anonimnoj anketi postavljenoj 100 učenika, 71% ide na pripreme u školu, 21% ide izvan škole a 7% ide na pripreme u školu i zvan nje dok niti jedan ispitani učenik ne ide na nikakve pripreme. Učenici su ove godine gotovo jednoglasno odlučili “Ne trebaju nam pripreme izvan škole”.
Evo što su nam oni rekli:
“Izvanškolski pripremni programi mi nisu potrebni.”- O.K.
“Mislim da je u školi dovoljno.”- B.J.
“U školi je besplatno i nalazi se tamo gdje idem svaki radni dan.”- I.K.
Sretno svim maturantima na njihovom putu prema državnoj maturi! U razmatranju izbora između priprema unutar ili izvan škole, evidentno je da svaki pristup ima svoje prednosti i nedostatke. Financijski aspekt, individualne potrebe učenika te osobna prednost između grupnih i individualnih priprema igraju ključnu ulogu u odabiru. Bez obzira na izbor, važno je pružiti sebi dovoljno vremena za učenje i pripremu, uzimajući u obzir vlastite snage i slabosti. Neka ovo razdoblje bude vrijeme učenja, rasta i osobnog uspjeha. Sretno, dragi maturanti!
