Prije točno godinu dana RH je nakon dugih pregovora ušla u EU, ekonomsku i političku uniju 28 zemalja. Neosporiva je činjenica da EU donosi mnoge beneficije RH i njezinim stanovnicima. U ovom članku govorit ćemo specifično o beneficijama koje EU donosi srednjoškolcima.
Udruga srednjoškolaca je jedna od članica osnivača EUPASa (European Pupils Association) europske organizacije koja povezuje predstavnička tijela mladih iz Njemačke, Austrije, Grčke, Cipra, Nizozemske,Norveške i Hrvatske. EUPAS za cilj ima dati Europskim učenicima pravo glasa u Europskoj uniji. Razmjenjivanjem informacija pokrenit ćemo rasprave o pitanjima odgoja i obrazovanja te razvijati rješenja za iste. Osim toga, želimo oduševiti učenike demokratičnošću i sudjelovanjem u smislu političkog obrazovanja. Izjašnjavamo se za Europu na temelju kvalitete obrazovanja i za osiguravanje obećavajuće budućnosti sljedećih generacija. EUPAS, iako mlada organizacija, je prepoznata kao alat u stvaranju nove Europe temeljene na znanju. EUPASa je iznimno važan za naše mlade poglavito srednjoškolce, koji će uz pomoć EUPASa dobiti priliku “živjeti” znanje po cijeloh EU.
Ipak, za srednjoškolce trenutno je puno bitnija činjenica da se ulaskom RH u EU državna matura, u nekim zemljama, počela priznavati pri upisu na fakultete. Trenutno državna matura nije prepoznata u svim zemljama članicama, a neki, pogotovo prestižniji, fakulteti je na priznaju kao potpunu zamjenu za matične ispite. Ovo je još jedan u nizu problema na čijem rješavanju će se EUPAS zalagati. Iako je učenicima studiranje u EU bliže nego ikad, put do diplome nekih europskih sveučilišta i dalje je porpilićno “trnovit”. Osim komplicirnijeg postupka prijave, hrvatskim srednjoškolcima je poseban problem financiranje. Troškovi studiranja u Europi su viši od onih u Hrvatskoj poglavito zbog višeg standarda života i većeg broja privatnih fakulteta. Međutim ovo je više gospodarski problem RH. Hrvatski srednjoškolci imaju prilika za stipendije, a više o programima stipendiranja ima web stranica stipendije.info. Općenito, ako imate želju za studiranjem u inozemstvu informacije možete dobiti na Institutu za razvoj obrazovanja(iro.hr)
Ciljevi su programa Erasmus+ poboljšanje vještina i zapošljivosti te modernizacija obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja mladih. Program će trajati sedam godina, a za njega je predviđen proračun od 14,7 milijardi EUR – to je 40 % više od trenutačne potrošnje, iz čega se jasno vidi predanost EU-a ulaganjima u ta područja.
Zahvaljujući programu Erasmus+ više od 4 milijuna Europljana imat će priliku studirati, osposobljavati se, prikupljati radno iskustvo i volontirati u inozemstvu.
Programom Erasmus+ pružat će se potpora transnacionalnim partnerstvima među ustanovama i organizacijama u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih kako bi se potaknula suradnja i povezala područja obrazovanja i rada te tako pokušale smanjiti razlike u vještinama s kojima se suočavamo u Europi.
Podupirat će se i nacionalni napori za modernizaciju sustavâ u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. U području sporta podupirat će se amaterski projekti i rješavanje prekograničnih izazova poput namještanja utakmica, dopinga, nasilja i rasizma.
Programom Erasmus+ povezuje se sedam postojećih programa EU-a u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Njime će se po prvi put podržati i sport. (izvor: europa.eu)
Velike prilike za financiranje projekata imaju škole, koje da budemo iskreni, koriste te fondove u zadovoljavajućoj mjeri. Međutim, moj osobni dojam koji sam stekao kroz angažman u učeničkom predstavništvu, je da profesori (inicijatori i nositelji projekta) preferiraju one projekte gdje se unaprjeđuju vještine profesora, a ne učenika. Odnosno, radije će putovati sa kolegom/icom nego sa desetak učenika. Razumljivo, ali sebično i neprofesionalno. Naravno, postoje iznimke ili bolje rečeno manjina profesora koja svoj trud i rad, koji iako mnogi neće povjerovati mi učenici na kraju ipak cijenimo, uložiti u nas učenike. Uz to stoji i da sam možda steko pogrešan dojam, ali trenutno imam osjećaj da su nastavnici orijentirani na sadašnjost rađe nego na budućnost. Od EU koristi mogu imati razne udruge, poput neše, koje djeluju na području aktivizma mladih.Tako je Udruga srednjoškolaca uz pomoć Agencije za mobilnost i programe EU ostvarilo projekt kroz koji smo poticali toleranciju i nenasilje. (Više možete pronaći na usred.hr)
Na kraju slijedi stara vijest, porazna činjenica, da Vlada RH još uvijek nije prepoznala EU fondove niti ih koristi za ulaganje u mlade tj. budućnost pa tako nećemo niti puno pričati o tome.
Europa nam je otvorila vrata, zakoraćili smo, vrijeme je da uđemo.
