Što je feminizam?
Ovaj se pokret razvio u 19. stoljeću kao posljedica industrijske revolucije jer su tada žene postale značajniji dio radne snage. Razdoblja feminizma dijele se u tri vala. Prvi val odvija se u 19. stoljeću u Velikoj Britaniji kada su se žene borile za ravnopravnost u plaćama i pravo glasa (engl. suffrage) pa su se nazivale sufražetkinjama. Najznačajnije sufražetkinje bile su Emmeline Pankhurst i njena kći Christabel. Te su žene izazivale veliku pažnju u svojoj zemlji zbog nasilnih i kontroverznih metoda direktne akcije kojima su se služile (primjerice vezale su se za pruge, razbijale prozore i izloge, palile zgrade i postavljale manje bombe). Jedan od najvećih skandala dogodio se 1913. na konjskim utrkama, kada se sufražetkinja Emily Davison bacila pred konje i bila nasmrt pregažena.
Drugi val javlja se 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Za vrijeme svojega trajanja, drugi val je doživio niz pobjeda koje su uključivale zakone o jednakim plaćama i obrazovanju, građanskim pravima, dostupnosti kontracepcije i prava na pobačaj, diskriminacije na radnom mjestu i seksualnog zlostavljanja.
Treći val traje 90-ih godina 20. stoljeća. Ovdje se posebno stavlja naglasak na prava žena druge boje kože. Pojavljuju se pojmovi kao što su girl power, riot grrrl, cyberfeminizam i drugi.
2010. blogerica Shelby Knox na svom je blogu objavila post u kojem se nazvala osnivačicom četvrtog vala feminizma.
Dandanas borba za ravnopravnost muškarca i žene traje. Postoje brojni časopisi, web stranice i udruge posvećeni ženama i ženskim pravima (primjerice voxfeminae.net, žena.hr i dr.)
Sufražetkinje u borbi za ženska prava
Feminizam u srednjim školama
Od kraja studenoga u srednjim školama australske države Victorije učenicima i učenicama omogućeno je obrazovanje o feminizmu kroz kurikulum koji je razvijen u srednjoj školi Fitzroy u Melbourneu.
2013. nastavnica u toj školi zajedno s grupom učenicama osnovala je feministički kolektiv Fightback koji je nastao kao reakcija na učestalo seksističko nasilje i omalovažavanje među srednjoškolcima. Isprva je grupa djelovala tako da su se njeni članovi i članice okupljali pod odmorima i razgovarali o feminističkim temama, ali ubrzo se o njima počelo pričati i izvan škole. Brojni su se srednjoškolci zainteresirali za njih, a njihova Facebook stranica dosegla je broj od 1600 lajkova. Ove su godine pokrenule Kickstarter kampanju kako bi financirale tzv. edukacijski paket koji su same dizajnirale. Taj je paket zamišljen kao besplatni kurikulum dostupan nastavnicima koji žele feminističke teme uvesti u svoj rad.
Taj kurikulum sadrži 30 lekcija i usklađen je sa srednjoškolskim programom države Victoria. Zastupljene teme uključuju objektifikaciju žena, rodnu ravnopravnost i njenu povezanost s obiteljskim nasiljem, medijsku reprezentaciju roda i dr. Kurikulum je zamišljen tako da uključi ne samo učenice nego i učenike kako bi ih se potaknulo da više razmišljaju o seksističkim obrascima ponašanja koje svakodnevno uočavaju.
Osnivačice Fightbacka
