Dana 01. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska, postala je 28. punopravna članica Europske unije. Republika Hrvatska kao članica Europske unije putem Ugovora o pristupanju, preuzela je obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
POVIJEST HRVATSKE KUNE
Hrvatska kuna uvedena je 30. svibnja 1994. kao stalna valuta. Ulaskom u Europsku uniju 01. srpnja 2013. godine, Hrvatska se obvezala uvesti euro. Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam 2020. godine, bio je službeni korak u postupku uvođenja eura kao službene valute. 13. svibnja 2022. godine, Hrvatski sabor usvojio je Zakon o uvođenju eura. 18. srpnja 2022. godine u Svetoj Nedelji, počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica.
05. rujna 2022. godine, počelo je dvojno iskazivanje cijena u kunama i u eurima, a trajalo je do 31. prosinca 2022. godine. Euro na kotačima, projekt koji je započeo sredinom listopada s ciljem informiranja građana o uvođenju eura. Dana 01. siječnja 2023. Republika Hrvatska postala je 20. država članica Europske unije u kojoj će euro postati službena valuta. Od 01. siječnja građani podjednako mogu koristiti kunsku i euro gotovinu – sve do 14. siječnja u ponoć.
FIKSNI TEČAJ KONVERZIJE
Fiksni tečaj konverzije koristi se od 05. rujna 2022. za dvojno iskazivanje cijena, a od 01. siječnja 2023. primjenjuje se kao fiksni tečaj po kojem se kuna zamjenjuje eurom.
Fiksni tečaj konverzije = 7,53450 kuna.
EURO I CILJ UVOĐENJA
Cilj uvođenja zajedničke valute je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. Euro uklanja transakcijske troškove, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstvu na krize. Euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.
