Učeničko predstavništvo u Republici Hrvatskoj zadnjih je godina sve aktualnija tema. Učenici shvaćaju kako se za svoja prava mogu izboriti putem vijeća, ali im ona mogu poslužiti i kao instrument za ostvarivanje raznih projekata. Ovaj članak je svojevrsni vodič kroz vijeća učenika koji ima za cilj riješiti sve nedoumice ili nepoznanice vezane uz ista.
Vijeća učenika ustrojena su hijerarhijski. Dakle, uz uloge u samom vijeću, kao što su predsjednik i zapisničar, postoje školska, županijska i Nacionalno vijeće učenika.
Školska vijeća – važna karika koja često nedostaje
Školska vijeća učenika u pravilu se sastoje od predsjednika razrednih odjela. U manjim školama se, kako bi se dobio reprezentativan broj učenika u vijeću, pribjegava praksi gdje su dva ili čak više člana iz jednog razreda u vijeću učenika. Uloge vijeća na ovoj razini su velike, no čest je slučaj kako se u brojnim školama ona ne sazivaju redovno pa učenici nemaju mogućnosti izboriti se za svoja prava i ideje.
Ono što kod nas nije slučaj, a svakako bi trebao postati, jest da učenički predstavnik (predsjednik vijeća) sudjeluje u donošenju kurikuluma škole. Time učenici dobivaju priliku uvrstiti svoje projekte i ideje u školski kurikulum, ali i odgovornost da te projekte realiziraju na dobrobit svih učenika.
Županijska vijeća – veća vidljivost u zajednici kroz projekte jest ključ afirmacije učenika
Županijsko vijeće učenika sastoji se u pravilu od predsjednika školskih vijeća učenika s područja županije te predstavnika učeničkih domova. Većina takvih vijeća ima svoj poslovnik i plan rada što znatno pomaže u provedbi projekata i samom radu. Županijska vijeća su savjetodavna tijela pročelništvima za obrazovanje te tako mogu utjecati na obrazovnu politiku u svojoj županiji.
Na njima je da detektiraju probleme i potrebe učenika te ih jasno formuliraju pročelništvu. Svakako bi bilo korisno kada bi učenici sami ponudili rješenje nekog od iznesenih problema. Suradnja s drugim tijelima, udrugama i savjetima mladih trebala bi biti od interesa za županijska vijeća učenika jer se tako povećava mogućnost financiranja i realizacije projekata.
Nacionalno vijeće učenika – velika odgovornost, ali i velike mogućnosti
Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske (NVURH) sastoji se u pravilu od predsjednika županijskih vijeća učenika. Broji dvadeset i jednog člana iz dvadeset županija i Grada Zagreba. Ono je najviše predstavničko tijelo učenika i savjetodavno tijelo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). NVURH svojim radom i djelovanjem ostvaruje ciljeve i programska načela MZOS-a. Ima svoje mrežno glasilo te može djelovati unutar i van Republike Hrvatske.
Nacionalno vijeće učenika RH formirano je za vrijeme ministra prof. dr. sc. Dragana Primorca. Uskoro će biti sazvana nova konstituirajuća sjednica NVURH-a, a mandat novom sazivu traje dvije godine. Pred novim članovima jest velika odgovornost. Naime, potrebno je donijeti Poslovnik o radu NVURH-a te Pravilnik o izboru učeničkih predstavnika (PIUP). Navedenim dokumentima utvrdili bi se svi kriteriji odabira učenika u vijeće, ali i odredile smjernice rada samog vijeća.
Ključ uspjeha svih vijeća su aktivna i kvalitetna školska vijeća učenika
Školska vijeća učenika su zasigurno temelj svih hijerarhijski viših vijeća. Ukoliko se ne sazivaju redovito i ne rade kvalitetno, takva letargija odrazit će se i na županijska, ali i na Nacionalno vijeće učenika. Upravo bi školska vijeća trebala iskristalizirati najbolje i najambicioznije mlade ljude. Ona su odličan poligon za dokazivanje i dokučivanje granice svojih znanja i kompetencija. Nažalost, ona u mnogim školama su pro forme.
Potrebno je ojačati školska vijeća, a najveću ulogu u tome vidim u nastavnicima i ravnateljima. Oni moraju svojim primjerom pokazati kako žele aktivno i progresivno vijeće učenika koje će stvoriti bolju atmosferu i afirmirati učenike.
