Ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova upravljaju i rukovode radom ustanove, oni su “školski menadžeri”. Njihov je zadatak organizirati rad svih zaposlenih, tako da se odvija bez poteškoća i što kvalitetnije. Nepotrebno je uopće naglasiti kako bi zbog toga bilo potrebno kao ravnatelje škola zaposliti ljude koji su vođe, imaju intuiciju, karizmu i naravno potrebno obrazovanje. Na početku školske godine, zajedno sa školskim odborom, ravnatelj treba izraditi godišnji plan i program rada, na osnovi kojeg će škola funkcionirati u sljedećoj godini. Ravnatelj mora redovito izvještavati i informirati školski odbor o provođenju plana i programa. Dio odluka ravnatelj ne može donijeti samostalno, nego mu je potrebna suglasnost školskog odbora (odluka o većoj investiciji i slično). Ravnatelj je, ipak, vrlo samostalan u upravljanju školom, pa tako donosi odluke o tomu koga će zaposliti. Ravnatelj organizira i sudjeluje u radu stručnih organa škole: učiteljskog vijeća, razrednog vijeća i razrednika. Stručna tijela sa stručnim suradnicima rješavaju pitanja iz nastave, probleme s pojedinim učenicima. Zadatak je ravnatelja i provođenje pedagoškog nadzora nad radom učitelja i stručnih suradnika (pedagog, psiholog, defektolog), što znači da nadgleda kvalitetu nastave svakog učitelja. Ravnatelj se brine o financijskom poslovanju škole te izrađuje financijski plan i završni račun škole. U financijskom poslovanju škole ravnatelj surađuje s administrativnim osobljem. Ravnatelja bira školski odbor, a potvrđuje ga Ministarstvo za prosvjetu i šport. Po sadašnjem zakonu, izbor je na četiri godine, s mogućnošću reizbora. Tendencija je, međutim, da to postane stalno zaposlenje, za koje se izbor provodi samo jednom, kao i u zapadnoeuropskim zemljama. Za izbor je poželjno imati radno iskustvo kao nastavnik ili stručni suradnik.
Profesori smatraju kako nisu dovoljno plaćeni za svoj posao, kako su ugroženi i nemaju potrebno poštovanje učenika i roditelja. Sagledavši to s neke objektivne perspektive, koliko profesora uopće poštuje pedagoške mjere, koliko profesora radi svoj posao ispravno, pošteno i etički?!
Sjetite se samo koliko puta se dogodi da u školama rade profesori koji nisu niti psihički stabilni, no ravnatelji im i dalje odobravaju rad.. Sjetite se koliko ste puta osjetili nepravdu i ne objektivno ocjenjivanje.
Postavlja se pitanje zašto ravnatelji ne propuste mjesto nekom mladom profesoru koji uistinu ima potrebno obrazovanje i želju za radom već ga ostavlja za profesore koji itekako nisu sposobni za rad s djecom.
Suvremena tehnologija se sve više pojavljuje u školama, potrebno ju je i pratiti. Odnosno poznavati informatičke osnove. Koliko profesora uopće ne zna upravljati suvremenom tehnologijom, ne zbog toga što nisu inteligentni već zbog toga što im ravnatelji nisu omogućili dodatne instrukcije kako bi popratili tehnologiju koja je ”u njihovo vrijeme” bila nezamisliva.
Kakvi to ravnatelji biraju stručnu službu, profesore i programe koji ne prate suvremen način rada?! Zašto su uopće odabrani kao vođe kada nisu kompetentni voditi odgojno-obrazovne ustanove.
Učenici plaćaju upisninu svake godine, kako bi škola mogla biti opremljena suvremenom tehnologijom i imati sve potrebno za rad pa i boravak u školi. Školske klupe su stare i poderane, u wc-ovima nema papira pa ni školjke na zahodima, voda se ne može potegnuti, učionice nisu sasvim prilagođene za rad itd. Tko je odgovoran za to? Učenici su platili kako bi mogli ugodno i uz sve potrebne uvjete provesti vrijeme u školi učeći pritom osjećajući se sigurno. Ravnatelj je taj koji bi trebao organizirati financijski plan škole. Ponekad ma koliko se trudio nije moguće zadovoljiti sve te potrebe jer sama država ne radi dovoljno na financijskom planu škola.
Istraživanje TALIS prošle je godine obuhvatilo 34 zemlje i ukupno 107.000 učitelja i ravnatelja osnovnih škola. U Hrvatskoj, koja se u to istraživanje uključila prvi put, bilo je obuhvaćeno 3675 učitelja od 5. do 8. razreda i 199 ravnatelja iz 200 osnovnih škola. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Vedran Mornar upozorio je na podatak da su hrvatski ravnatelji najmanje osposobljeni za upravljanje školom te se zbog toga i ide u program njihova osposobljavanja i licenciranja.Predstavljajući rezultate istraživanja voditeljica PISA centra i nacionalna projekt-menadžerica za TALIS istraživanje Michelle Braš Roth izrazila je zadovoljstvo stupnjem obrazovanja naših nastavnika jer samo njih 18 % u predmetnoj nastavi osnovnim školama ima dvogodišnji fakultet. Nasuprot tome, upozorila je, velik postotak ravnatelja nema završen program osposobljavanja upravljanja školom zbog čega će što prije biti potrebno uvesti programe njihova osposobljavanja.
Kako bi cjelokupni odgojno-obrazovni program škola u Hrvatskoj zadovoljio dobre rezultate budućim generacijama potrebno je zapošljavati obrazovane ljude koji će ga napraviti što boljim i podići postotak obrazovanja djece u Hrvatskoj jer upravo te generacije određuju našu budućnost. Stoga je jako važno da buduće generacije imaju zadovoljavajuće ne samo obrazovanje, već i odgoj jer oni su budućnost naše države.
