Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake (magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine).
Utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji nastavnog i znanstvenog rada, Farmaceutsko-biokemijski fakultet mjesto je trajnog obrazovanja i usavršavanja intelektualaca prepoznatljivih i uvaženih ne samo u zdravstvenoj struci već i u društvu općenito. Zajedno s Medicinskim, Stomatološkim i Veterinarskim fakultetom, Farmaceutsko-biokemijski fakultet tvori skupinu biomedicinskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno na Fakultetu studira oko 950 redovitih studenata na diplomskim studijima i oko 200 na poslijediplomskim (doktorskim i specijalističkim) studijima.
Kako je na farmaciji, iz prve ruke doznajemo od Ane i Marine…
Kako je organizirana nastava?
Ana: Farmaceusko – biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uključuje dva smjera – smjer farmacija i smjer medicinska biokemija. Studij traje 5 godina, sastoji se od integriranog preddiplomskog i diplomskog dijela studija, dakle nema podjele 3+2 ili 4+1 kao na nekim drugim fakultetima. Također, bolonjski sustav nije uveden što znači da nemamo kolokvije, već isključivo pismene i usmene ispite. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi i seminara. Vježbe su najzahtjevnije, imamo ih iz gotovo svih predmeta i traju turnusno (najčešće unutar 2 tjedna) po 5-6 sati svaki dan. Radimo pokuse, biosinteze, određujemo kvalitativnu i kvantitativnu analizu nekih spojeva… Prve dvije godine su, rekla bih, općenite i eliminacijske, usmjerene na različite vrste kemija kao što su biološka, opća i anorganska, fizikalna, analitička, opća kemija i "manje bitne" predmete koje baš nemaju veze s našom strukom dok od 3. godine se se okrećemo struki tj.stručnim predmetima kao što su: Farmacutska kemija, Farmaceutika, Farmakognozija, Ljekarnička skrb, Oblikovanje lijekova, Analitika lijekova…
Marina: Studij farmacije traje 5 godina i sastoji se od integriranog diplomskog i preddiplomskog studija, što znači da nemamo onaj sistem 3+2. Iz većine predmeta imamo predavanja, vježbe i seminare. Predavanja uglavnom nisu obavezna, dok vježbe i seminari jesu. Ipak, smatram da je dobro odlaziti na predavanja jer na njima profesori naglase što zahtijevaju na ispitu, kažu ako je nešto nepotrebno itd. Budući da imamo više vrsta kemija, vježbe znaju trajati i po 4-5 sati pa je definitivno potrebno dobro se najesti prije njih. Što se tiče seminara, oni su uglavnom povezani s gradivom s predavanja i na njima se ono detaljnije objasni, koriste se različiti primjeri.. Sve u svemu, raspored je gust.
Koliko je predmeta?
A:Po godini imamo 4-7 obaveznih predmeta, ali su svi jako zahtjevni i opširni tako da, bez obzira što ih je mali broj, traže redovito učenje i praćenje nastave. Od treće godine započinju izborni predmeti koji su nešto lakši, ali ne baš i bezazleni. Na temelju njih na 3., 4. i 5. godini se mora skupiti određeni broj ECTS-a. Ukupan broj predmeta od 1. do 5.godine je 60ak na oba smjera. Oba smjera na prvoj i drugoj godini imaju skoro sve iste predmete(nekoliko je iznimaka), a od 3. godine se sve više razlikuju.
M: Na prvoj godini imali smo ukupno 9 predmeta, uz tjelesni koji je obavezan oba semestra. Sličan broj predmeta je i na ostalim godinama.
Je li fax ispunio vaša očekivanja?
A:Farmaciju sam htjela upisati čim sam došla u srednju školu jer me taj posao oduvijek privlačio. Mogu reći da sam jako zadovoljna faxom. Nije lagano, gradiva je puno, vremena malo, sve je zgurano u 10 dana ispitnih rokova, ali sve što učim mi je zanimljivo i nije mi problem učiti svaki dan i po nekoliko sati kako bih ispite lakše položila i ne došla u škripac s vremenom. Kako godine idu, sve je više struke i još zanimljivije pa zbog toga i "lakše" naučiti sve što treba koliko god toga bilo.
M: Kad sam upisivala fakultet za oko su mi zapeli stručni predmeti koje još nisam imala. Ipak, svjesna sam da je potrebno stvoriti određenu podlogu za takve predmete. Nisam razočarana, ali naravno da se više veselim nadolazećim predmetima.
Je li puno teže od srednje škole, kao što neki kažu? Oduzima li previše vremena? Imate li vremena za svoje hobije?
A:Ako imaš radne navike, jednako je u srednjoj i sada, samo što su predmeti veliki i detaljni pa se svakom treba malo duže posvetiti. Ako učiš redovito, stigneš sve. Cilj je samo ne svesti se na kampanjsko učenje. Imam vremena za hobije i sve što volim ako si dobro organiziram dan, a i fax često nudi svakakve oblike zabave.
M:Teže je od srednje škole, to svakako. Prvi semestar bio je popriličan šok za sve nas, ali mogu to usporediti sa prelaskom iz osnovne u srednju školu. Kad se navikneš na novi tempo postane izdržljivo. Slobodnog vremena, pogotovo u prvom semestru, nema previše jer se na faksu bude do kasnih popodnevnih sati. U drugom semestru raspored je bio bolji i dozvoljavao nam je da si bolje organiziramo vrijeme. Nadam se da će se tako i nastaviti!
Je li ekipa dobra?
A: Ekipa je jako dobra, kreativna, uvijek za akciju pa i mene to potiče da se aktiviram u neka područja u sklopu faxa. Član sam udruge CPSA (Croatian Pharmaceutical Students' Association) i studentskog zbora. Ove je godine CPSA izabrana za najbolju studentsku udrugu u cijelom svijetu zbog brojnih radionica, predavanja, javnozdravstvenih kampanja, studentskih razmjena, brojnih putovanja u sve dijelove Hrvatske i svijeta i svih ostalih događaja koje organizira na i oko faksa te zbog najaktivnijih studenata – njezinih članova. Na sastancima se družimo, realiziramo sve ideje, kontaktiramo kolege iz svih krajeva svijeta i nikad nam nije dosadno. U suradnji smo, također, s Plivom Zagreb, Yasenkom Vukovar… koje stipendiraju studente i sponzori su naših kongresa koji se održavaju u listopadu svake godine. Udruga je svake godine otvorena i za nove članove i ideje. Također, novinar sam u sklopu našeg časopisa "Recipe" koji izlazi svake godine i čitatelju nudi mnoge zanimljive teme iz svih područja znanosti koja se tiče medicine, farmacije, mikrobiologije, analitike, ljekarničke skrbi, oblikovanja lijekova…
M: Kao i svugdje, puno je tipova ljudi i svatko si nađe onog tko mu odgovara. Uvijek je to tako da si nekako najbolji s ljudima iz tvoje grupe s vježbi jer s njima provodiš najviše vremena. Aktivni smo i na fejsu gdje objavljujemo materijale, pitanja i sve ono što dobro dođe tijekom učenja. Ja sam na faksu našla i super frendice i frendove s kojima se družim i u slobodno vrijeme.
Kakve su menze?
A:Menze su dosta dobre, svaki dan nude više različitih ponuda, od tjestenine, mesa, povrća, deserata…Svatko može pronaći nešto za sebe pa čak i vegetarijanci za koje se priprema bezmesna prehrana svaki dan.
M: Nažalost, moj faks nema menzu. Uglavnom se hranim u SC-u (menzi Studentskog centra) ili u menzi Likovne akademije jer mi je najbliža stanu. Mislim da su menze svakako najbolja opcija jer se za 8 kn može dobro najesti, a uglavnom su studenti kratki s budžetom.
Navedite neke negativne strane faxa.
A: Negativnosti, koje sam do sada doživjela, su se najviše događale na prve dvije godine što je i za očekivati jer mislim da smo u tom vremenu profesorima još uvijek "nitko i ništa" pa se na nama neki doslovno iživljavaju. Situacija se poboljšava kad dođeš na 3. godinu i kad je više stručnih predmeta. Uz to, školarine su jako skupe ako ne položiš određeni broj ECTS-a po godini. Niti jedna druga negativna strana ne bih rekla da postoji.
M: Kao što sam već navela, nema menzu. Zatim, faks nije na jednom mjestu, nego na čak 3, tako da zna biti naporno seliti s jednog na drugi kraj grada. Problem je i loša organizacija, javljanje različitih informacija u zadnji čas itd.
A pozitivne?
A: Previše je pozitivnih strana – konzultacije s profesorima, stariji studenti za pomoć, demosi također. Dobro uređeni laboratoriji u kojima svašta imamo priliku raditi, ljubazna referada (što je na faxevima općenito rijedak slučaj hehe), organiziranje svakakvih događaja (5. pitanje), dobra lokacija faxa, mogućnost korištenja knjižnice i studentske učionice, s računalima, s cjelodnevnim radnim vremenom…Sve za dobrobit studenata.
M: Puno ih je: kvalitetna nastava, puno praktikuma, mogućnost konzultacija s profesorima, demosi koji pomažu na vježbama, odrađivanje prakse i stažiranje u sklopu faksa, još uvijek brzo pronalaženje posla.
Gdje studenti izlaze?
A: Volim izlaske tako da sam do sada obišla puno mjesta na kojima se imam priliku super zabaviti. Zagreb nudi hrpu toga. Za svakoga ponešto. Jako dobri klubovi su mi: History, H2O, Hollywood, Roko, Vip…zapravo volim partije na kojima se ne čuju cajke, već super trash domaća i strana glazba. Koncerti su jako česti, gotovo svaki vikend. Tko je za mirnije zabave, uvijek se nude i drugi zanimljivi događaji – druženja na Jarunu i Bundeku, dobri filmovi u kinu, predstave u kazalištima Gavelli, Komediji, HNK, Kerermpuhu, Vidri, Exitu…Stand up show-ovi u Studiju smijeha također… Sve najave mogu se vidjeti na stranicama na internetu ili plakatima po gradu.
M: Zagreb stvarno ima izbora za različite glazbene ukuse. Najpopularnija mjesta su Roko, Opera, History, VIP (gdje se i održava brucošijada našeg fakulteta)..
Je li upis bio težak?
A: Upis je bio težak jer je velika navala. Kad sam se upisivala, bilo je prijavljeno preko 1000 studenata, a prima se 125 samo. Morala sam imati dobar prosjek /ili dobro napisati maturu. Pisala sam mature iz 3 osnovna predmeta, biologije, kemije i fizike, fizika nije nužna, ali preporučujem jer je predmet odmah na prvoj godini i najteži je predmet 1. semestra. Dobra priprema je obavezna! Prijemnog ispita i bilo čega dodatnog prije upisa na fax nema.
M: Poprilično, jer je konkurencija velika. Na maturi treba ostvariti odličan ili vrlo dobar uspjeh uz odlične ocjene iz srednje škole. Ipak, nije ni to toliko teško ako se redovito uči kroz srednju školu.
Kada ste se počele pripremati za maturu?
A: Na početku 4. srednje. Na kemiju sam odlazila na prave pripreme kod jedne super profesorice iz Osijeka, ostale predmete sam učila sama pomoću skripti, svojih bilježnica i udžbenika. Dobra je priprema, nakon ponovnljenog gradiva, proći mature svih prijašnjih godina.
M: Za vrijeme zimskih praznika u 4. srednje.
Koji su predmeti bili potrebni?
A: Na maturi su bile potrebne više razine hrvatskog i stranog jezika te matematike. Biologija i kemija su dodatni koji se traže. Može se izabrati i samo jedan, ali ako polažeš oba i dobro ih riješiš, u prednosti si. Fizika nije obavezna, ali dobro je pisati je što ja i jesam.
M: Viša razina sva 3 obavezna predmeta te kemija. Biologija nije obavezna, ali bez polaganja biologije upis je nemoguć.
Imate li kakvu poruku za buduće kolege?
A: Upišite farmaciju ako volite kemiju. Budite uporni, radni, marljivi…Sve to vodi do lijepe budućnosti i zanimanja koji uključuje pomoć pacijentima. Farmaceuti su stručnjaci za lijekove i u svakom trenu dostupni pacijentu.
M: Happy pills only! 🙂
