Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu, a povijest fakulteta datira od 23. rujna 1669. godine.
Filozofski fakultet organizira jednopredmetne i dvopredmetne studije nastavničkog i nenastavničkog smjera koji se izvode u okviru 23 odsjeka i 108 katedri. Izuzev studija psihologije, koji je isključivo jednopredmetni, ostali se studiji mogu neograničeno međusobno kombinirati.
- Odsjek za anglistiku
- Katedra za skandinavistiku
- Odsjek za arheologiju
- Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
- Odsjek za filozofiju
- Odsjek za fonetiku
- Odsjek za germanistiku
- Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
- Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
- Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
- Odsjek za klasičnu filologiju
- Odsjek za komparativnu književnost
- Odsjek za kroatistiku
- Odsjek za lingvistiku
- Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije
- Katedra za indologiju
- Katedra za japanologiju
- Katedra za sinologiju
- Odsjek za pedagogiju
- Odsjek za povijest
- Odsjek za povijest umjetnosti
- Odsjek za psihologiju
- Odsjek za romanistiku
- Odsjek za sociologiju
- Odsjek za talijanistiku
- Odsjek za turkologiju
- Katedra za turkologiju
- Katedra za hungarologiju
- Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
- Katedra za antropologiju
- Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
Kako je na sve popularnijoj kroatistici, govore nam Ante i Marija
Kako je organizirana nastava?
Ante: Bologna, naravno.
Marija: Nastava je, normalno, organizirana po bolognji, na način da iz svakog predmeta imamo predavanja koja nisu obavezna (ali je bolje ići na njih) i na većini predmeta imamo seminarske radnje gdje sami prezentiramo određenu temu i na tu seminarsku nastavu moramo dolaziti.
Koliko je predmeta?
A: Ovisi, uglavnom 8-9, no uvijek možeš dodati još neki strani jezik.
M: Potrebno je na kraju akademske godine imati 60 ECTS bodova pa ovisi koliko koji kolegij nosi bodova, ali to je najčešće 6 predmeta, uz 1 ili 2 izborna predmeta koja se moraju odabrati da bi se ispunila kvota.
Je li fax ispunio tvoja očekivanja?
A: To je teško pitanje. U principu, ovisi opet o tebi i tvojim očekivanjima. Ako misliš da ćeš biti u 'ladovini, razočarat ćeš se jer treba raditi, ali opet i to ovisi, netko tko sebi nabije manji stres i tko nije neki paničar ni čovjek od ambicija, taj će lakše proći sa živcima, a može i dobar rezultat napraviti.
M: Za sad je, puno je bolje od srednje škole, ali uvijek postoje stvari koje ti se ne sviđaju.
Je li lakše od srednje škole, kao što neki kažu? Oduzima li previše vremena? Imaš li vremena za svoje hobije?
A: Nije lakše, ali je zanimljivije, a za vrijeme – ima, ali ako misliš filozofski, bilo koji, uvijek moraš i to slobodnog vremena uložiti u to da radiš na sebi (da čitaš, istražuješ, itd.).
M: S obzirom na gradivo nije lakše, ali s obzirom na vrijeme koje se utroši na učenje lakše je jer imaš potpunu slobodu odabira hoćeš li redovito učiti ili ćeš biti kampanjac, ne moraš se bojati svakodnevnog ispitivanja i kontrolnih. Za hobije se uvijek nađe vremena ako ti je stvarno stalo do njih, treba znati odrediti što ti je bitno u životu, a što ne.
Je li ekipa dobra?
A: Ekipa je ok, ima svega, pogotovo ovdje, al' uvijek se nađe netko.
M:Ekipa je super, s nekima se više bližiš, s nekima manje, ali bitno je da imaš s kim popiti kavu u pauzama.
Imaš li kakve pogodnosti od kada si student?
A: MENZAAAA!!
M: Pogodnost je što imam iksicu i što mogu jeftino jesti, ali uz to uvijek se traže studenti za neke poslove pa se ima opcija za raditi preko student servisa.
Kakve su menze?
A: Menza je život!
M: Ja sam zadovoljna s menzama.
Navedite neke negativne strane faxa.
A: Komunjare. Šalim se… ali u pravilu, kao što ima zatucanih desničara kod nas, ovdje ćeš više sresti zatucanih ljevičara i liberala, što je jednako smiješno i žalosno. I svakako, bar ispočetka, to što ti više nitko ne govori što trebaš i što su ti obaveze i nitko te ne podsjeća na to i nitko više, kao što je to bilo do sad, ne obavlja čitav onaj administracijski dio upisa, dosta toga moraš sam. Pogotovo ako netko misli na ruski, onda mu je automatski onemogućen pristup studomatu narednih 5 godina.
M: Na mom fakultetu je negativno što smo na više lokacija pa moraš proći cijeli grad da bi došao s jednog predmeta na drugi, a ako još trebaš do knjižnice onda ti je to treća lokacija, na trećoj strani grada do koje moraš otići.
A pozitivne?
A: Radiš ono što voliš, mada ćeš i tu naći nešto što ti se manje sviđa pa ljudi znaju biti razočarani i često kukati, kao i u srednjoj, na takve predmete.
M: Profesori nisu loši, ekipa je super, ne osjećaš neki preveliki pritisak itd.
Gdje studenti izlaze?
A: Krivu osobu to pitaš.
M: Kafići, klubovi… klasika.
Je li upis bio težak?
A: Najteže je upisati engleski i njemački, traži se dosta široko znanje o tim zemljama općenito; za jezike kao što su francuski, talijanski, španjolski isto se traži neko predznanje jezika i ljudi koji misle to upisati neka odmah počnu čitati knjige na tim jezicima i općenito nešto o njihovoj povijesti; za ruski se ne traži predznanje, ali ga je zato i dosta teško upisati; inače svi pišu jedan zajednički prijemni, kao neki IQ (test apstraktnog mišljenja, matiša i to), on nosi 30% bodova.
M: Nije, jer ja sam imala dobre ocjene i pripremila sam se za maturu koliko sam znala da mi je potrebno i bila sam po sredini liste.
Kada si se počeo pripremati za maturu?
A: Kad je škola završila.
M: Mjesec dana prije mature, tj. kad je škola završila pa lagano sve dok matura nije počela.
Koji su predmeti bili potrebni?
A: Matematika, niža razina i humanistički izborni.
M: Hrvatski i engleski na višoj razini i matematika na nižoj, s tim da su se najviše gledale ocjene, a najmanje matematika.
Imaš li kakvu poruku za buduće kolege?
A: Bolji je Filozoski u Zadru.
M: Ne bojte se fakulteta, u srednjoj vas straše nepotrebnim stvarima, bitno je raditi sve na vrijeme i onako kako vama najviše odgovara i teško je naći odgovore na neka pitanja pa kad dođete na fakultet nađite studente starijih godina i sve ih ispitajete jer to će vam najviše pomoći.