Ponedjeljak, 22 srpnja, 2024
NaslovnicaZANIMLJIVOSTIStres - jesmo li sami sebi najveći stresor?

Stres – jesmo li sami sebi najveći stresor?

Stres je dio svakodnevice gotovo svakog čovjeka. Svakodnevno proživljavamo stresne situacije i suočavamo se s njima. Ponekad se možda i čini da pretjerujemo ili da smo „drama queen“, npr. kasnimo na vlak ili pad na ispitu, kao da nam je život u opasnosti, no svatko stres doživljava na drugačiji ili sličan način. Ono što predstavlja stresor jednoj osobi, ne mora nužno predstavljati i za drugu osobu. Upravo zbog različitih načina doživljavanja i proživljavanja, stres je teško točno definirati.

No, što je u teoriji zapravo stres? Stres definiramo kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutrašnji čimbenici (stresori) remete homeostazu tj. fiziološku ravnotežu organizma koja je nužna za održavanje života. Stres je odgovor našeg organizma na opasnost, pritisak, promjenu; zapravo bilo što, što naš organizam izbacuje iz „ravnoteže“. Osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, odgovorna je za pojačano lučenje kortizola (hormon stresa). Izlučuje ga kora nadbubrežne žlijezde, a on utječe na brojne sustave u našem organizmu jer sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina.

KAKO IZGLEDA REAKCIJA TIJELA NA STRES?

Tijekom stresne situacije, naše oči, uši i ostali osjetilni organi šalju informacije i signale u mozak, točnije u sljepoočni dio mozga koji je zadužen za stvaranje i procesuiranje emocija – amigdalu. Amigdala ima ključnu ulogu u prepoznavanju straha te služi kao „alarm“ koji nas upozorava da se nalazimo u opasnoj situaciji. Zatim se razvija odgovor („borba“), skup fizioloških reakcija koje pripremaju organizam na suočavanje s opasnosti. Sva krv iz kože, ekstremiteta i perifernih organa preusmjerava se k vitalnim organima (mozak, srce, pluća) te mišićima, rad probavnog sustava se usporava, glukoza i masne kiseline se oslobađaju u krvotok radi osiguravanja potrebne energije, osjetila (vid, sluh) se izoštravaju i podiže se krvni tlak. No, način na koji će se pojedinac nositi sa stresom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja. S godinama postoji mogućnost smanjenja stresa na određene situacije, no to je vrlo individualno.

NEGATIVAN I POZITIVAN STRES

Distres predstavlja „negativan“ stres, odnosno vrstu stresa na koju svi najčešće mislimo kada govorimo o stresu. Negativne reakcije koje najčešće uzrokuje su: kronični umor, nesanica, bolovi u tijelu, poteškoće s disanjem, poremećaji probave, poteškoće s koncentracijom, poteškoće s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti i slično.

Eustres predstavlja „pozitivan“ stres, odnosno onu vrstu stresa koja ima pozitivan učinak na zdravlje, motivaciju i dobrobit pojedinca, omogućava osobni rast i donosi zadovoljstvo. Primjeri za pozitivan stres su: promocija na poslu, dostizanje i ispunjavanje osobnih ciljeva, rođenje novog člana u obitelji, početak novog posla i slično. Pozitivne reakcije koje najčešće uzrokuje su: uzbuđenje, povećana motivacija, osjećaj samopouzdanja, zadovoljstvo, povećanje produktivnosti, povećanje energije i slično.

Međutim, ono što predstavlja eustres za jednu osobu, za drugu može biti distres – granica između je vrlo individualna te prema toj teoriji, reakcija stresora na organizam je univerzalna, a reakcije na zdravlje ovise o brojnim čimbenicima.

AKUTNI I KRONIČNI STRES

U akutnom stresu, stresni se odgovor organizma aktivira kroz kraći period kao reakcija na kratkotrajni stresor. Primjeri akutnog stresa su: izlaganje prezentacije, konflikt s partnerom, neka mala ozljeda i slično. Simptomi akutnog stresa su: ubrzano disanje, pojačano znojenje, podizanje krvnog tlaka i srčane frekvencije, glavobolja, drhtavica i slično.

U kroničnom stresu je zbog učestale i produljene izloženosti stresoru, stresni sustav organizma aktiviran kroz duži period. Primjeri kroničnog stresa su: financijski problemi, loši odnosi u braku, nezadovoljstvo na poslu, smrt voljene osobe i slično. Simptomi kroničnog stresa su: kronični umor, problemi s pamćenjem i koncentracijom, učestale glavobolje, napetost u mišićima, dobivanje ili gubitak na tjelesnoj težini, napadaji panike, pretjerana pospanost i slično.

ŠKOLSKI STRES

Današnja djeca i mladi su generacija koja je značajno više pod utjecajem stresa u usporedbi s prijašnjim generacijama. Nametnuta su visoka očekivanja već od osnovne škole. Pred mlade su stavljeni visoki standardi i već u osnovnoj školi počinje borba i napetost oko upisa u srednju školu, a to stanje se proteže kroz srednju školu, maturu, upis na fakultet, završavanje fakulteta te se nastavlja u natjecanju za uspješnost na tržištu rada i na radnom mjestu.

Stručnjaci se slažu da je suvremeno djetinjstvo postalo sve stresnije, a zapravo smo premladi da bi bili pod utjecajem takvog stresa. U stresnim situacijama često ulazimo u sukobe s vršnjacima, nastavnicima, roditeljima te na neadekvatan način rješavamo te sukobe. Roditelji bi trebali biti najveća podrška djeci, a ne dodatan izvor stresa, što je vrlo česta pogreška. Strah od ispitivanja, nestrpljivost, razdražljivost, napetost, osjećaj neprihvaćenosti i osamljenosti, osjećaj preplavljenosti poteškoćama, tuga, sve ono što emocionalno loše utječe na mlade osobe. Najvažnije su životne lekcije i čovjek uči cijeli život, a ocjene nisu mjerilo znanja.

Izvor: Škole.hr / Autor: Nepoznat

KAKVE OSOBE SU OTPORNIJE NA STRES?

Spomenula sam da je stres pod utjecajem genetike, iskustva i ponašanja. Zbog nekih naših osobina ličnosti, postoje osobe koje su otpornije na stres. Osobe posvećene svojim ciljevima, koje na poteškoće gledaju kao na izazove i koje imaju osjećaj kontrole nad svojim životom bit će otpornije na doživljaj stresa, ali također vrijedi za osobe koje su otvorenije (ekstrovertne) i optimistične osobe. Osobe koje su neprestano u žurbi, često se ljute, neprijateljski su raspoložene prema drugim ljudima i pretjerano orijentirane prema postignuću, sklonije su stresu.

KAKO SE NOSITI SA STRESOM?

Budući da je stres dio naše svakodnevice, teško ga je u potpunosti izbjeći. Iako postoje mnogi načini kako ga smanjiti i pokušati izbjeći, vrlo je teško primijeniti takve načine, zato što u stresnoj situaciji razmišljamo o našim mogućim posljedicama na stresor. Vrlo je važno prepoznati koji su izvori stresa u vašem životu. Pratite znakove koje vam vaše tijelo šalje (glavobolja, kronični umor…) i pokušajte povezati s konkretnim uzrokom. Neki stresori nisu očiti te će ih biti teže prepoznati.

Postoje razne tehnike opuštanja, npr. metoda tjelesne relaksacije (razgibavanje, istezanje, masaže) i tehnika mentalne relaksacije (vježbe disanja, meditacija, preusmjeravanje misli). Najbolji učinak postići ćete ako navedene metode kombinirate. Cilj svake tehnike opuštanja je preuzeti kontrolu nad vlastitim fizičkim reakcijama, otpustiti napetost i smanjiti negativan utjecaj vanjskih okolnosti na naš um i tijelo. Jedna od vrlo važnih stvari su ljudi kojima se okružujete. Dobra socijalna potpora u životu svakog čovjeka je vrlo bitna, posebice kroz teška životna razdoblja. Ljudi su socijalna bića i jako je važno imati pozitivno društveno okruženje koje vam pruža emotivnu potporu i sigurnost u svakodnevici, ali osobito u stresnim razdobljima. Dobro razmislite o odnosima koji vam troše energiju.

Nošenje sa stresom uvelike ovisi o tome koliko kvalitetan i razvijen odnos imamo sami sa sobom. Ako smo nezadovoljni samim sobom, nećemo se moći nositi sa stresnim situacijama. Upravo zbog toga, važno je svakodnevno raditi na jačanju tog najvažnijeg odnosa u našem životu. Prihvaćanje vlastitih osjećaja, učenje odbacivanja negativnih misli i pretjerane samokritike, izgrađivanje pozitivnog stava prema životu i samome sebi te svakodnevno prakticiranje zahvalnosti zasigurno će vam pomoći u nošenju s ubrzanom i stresnom svakodnevicom. Takvim načinom, smanjit ćemo negativan utjecaj stresa na naše fizičko i mentalno zdravlje. Sjetite se, zdravlje je uvijek na prvom mjestu.

Meditacija – Izvor: Fitness.com.hr / Autor: Nepoznat

 

Lucija Tepuš
Lucija Tepuš
Lucija Tepuš, pohađala je Upravnu školu Zagreb. U slobodno vrijeme bavi se glazbom. Vješta je u daktilografiji i postiže uspjehe na državnoj razini. Državna je prvakinja u disciplini Tajničko poslovanje. Osim toga umjetnosti pridaje puno pažnje i smatra da što se više stvari bavimo, to se bolje možemo ostvariti i pronaći sebe te pružamo našoj mašti da radi što joj je volja. Zalaže se za prava i upisala je Pravni fakultet u Zagrebu.
VEZANE OBJAVE

POPULARNE OBJAVE

NEDAVNI KOMENTARI