Prehrambene navike adolescenta. Je li konačno vrijeme za poduzimanje promjena?

Loše prehrambene navike česte su kod mnogih adolescenata i mogu biti uzrok mnogim zdravstvenim problemima. Jedan od zasigurno najvećih problema je prekomjerna tjelesna težina i debljina koja također mogu biti okidač za razne kronične nezarazne bolesti.  Kod većine adolescenata s prekomjernom tjelesnom težinom ili debljinom ona se uglavnom dominantno očituje na mentalnome zdravlju adolescenata zbog nezadovoljstva vlastitim izgledom, međutim prekomjerna tjelesna težina i debljina nisu samo problem vlastitog odraza u zrcalu. O značaju tih problema govori činjenica da su 2007. godine uvrštene kao bolesti na popis Međunarodne klasifikacije bolesti.

Zašto je u Hrvatskoj sve više pretilih adolescenta vrlo je dobro pitanje, ali mnogo je i razloga zašto je tome tako. Neki od rizičnih čimbenika koji dovode do prekomjerne tjelesne težine i debljine (osim neadekvatne prehrane) su: nekvalitetan san, nedovoljna tjelesna aktivnost nedovoljna izloženost danjem svjetlu i sl. Međutim svim  ovim problemima možemo reći da je zajedničko jedno, a to je nedostatak edukacije.

U sustavu školstva prisutan je očigledan je problem nedostatka edukacije vezane uz pravilan način prehrane. Na to nam ukazuje i istraživanje Europske inicijative praćenja debljine u djece (CroCOSI) provedeno u Hrvatskoj 2018./2019. Rezultati istraživanja pokazali su poražavajuće rezultate, a to je da 31 % djevojaka i 38,7 % dječaka u Republici Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Iz tih rezultata možemo utvrditi da je uistinu nužno započeti s kvalitetnijim edukacijom učenika o pravilnoj prehrani što će zasigurno rezultirati određenim pozitivnim promjenama kada je prehrana u pitanju. Također, određene škole koje bi zapravo trebale biti pokretač pozitivnih promjena ne šalju pozitivan primjer svojim učenica ukoliko posjeduju aparate u kojima se mogu kupiti razni „snack“ proizvodi, bezalkoholna zaslađena pića i različiti slatkiši.

Što se radi na nacionalnom planu kada je u pitanju prehrana učenika, kakva je edukacija o prehrani u našem školstvu, koje su posljedice nepravilne  prehrane, koji su  sve čimbenici koji utječu na to hoće li prehrana biti pravilna ili nepravilna i mnoge druge zanimljivosti saznali smo u razgovoru s Marijom Katić, magistrom nutricionizma i profesoricom stručno-teorijskih  predmeta u Medicinskoj školi Osijek i Ivanom Sović, magistrom nutricionizma i voditeljicom Nutricionističkog savjetovališta Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.

mag. nutr Marija Katić i mag. nutr. Ivana Sović / Izvor: privatna galerija
  • Nacionalna strategija poboljšanja prehrane učenika iz 2017. godine za cilj je imala: povećanje unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda te smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani učenika, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda i edukaciju učenika u cilju smanjenja otpada od hrane.

     Mislite li da se to do danas uspjelo ostvariti?

 

„Strategijom se planira do 2023. godine povećati udio voća i poveća te mlijeka i mliječnih proizvoda za 5% (s tima da se voće dostavlja u srednje škole jednom tjedno, a strategija se odnosi na voće i povrće, a povrća nema nigdje, dok voće dosta često bude upitne kvalitete), reprezentativne rezultate moći ćemo interpretirati tek tada, ali definitivno mislim da učenicima nedostaje edukacije i informiranosti kako o nutrijentima  tako i o sastavu i deklaracijama proizvoda i namirnica. Rezultatima prijašnjih anketa vidljivo je da se pokušava promijeniti svijest i prehrana učenika, ali je to sve presporo i možda nedovoljno.“ navodi Katić.

 

„U strategiji se navodi da će se povećati unos voća i povrća. Voće je realizirano na tjednoj bazi, ali smatram da se treba jačati priča oko konzumacije povrća. Naglasila bih da se svijest o važnosti pravilne prehrane u zadnje vrijeme svakako povećala. Unutar društvenih mreža možemo pronaći razne webinare o prehrani znanstveno stručnih organizacija; škole se uključuju u akcije kao što su npr. Tjedan školskog doručka; društvo je putem medija upoznato sa statističkim podacima o stanju uhranjenosti djece i odraslih u Republici Hrvatskoj te i mi kao mlado nutricionističko savjetovalište pratimo interes populacije Osječko-baranjske županije koja svjesno traži pomoć oko organizacije njihove prehrane. Tako da, ja bih pohvalila svijest društva kojom god brzinom ona išla.

Želimo da svako dijete prepozna razlog zašto je važno pojesti svoju porciju voća i povrća na tanjuru/stolu, a ne osjećaj prisile. Cilj je nastaviti raditi na ovoj strategiji te primijeniti i nove načine edukacije kako bi na tanjuru ostali samo nejestivi dijelovi jabuke ili paprike.

Najčešće ljudi povezuju odlazak kod nutricionista s gladovanjem npr. ‚Evo došao sam kod vas, sad sam spreman biti gladan.’, ali kroz period shvate da do tog neće doći. To je nešto što svi trebamo osvijestiti.“ ističe  Sović.

 

  • Ispitivanje prehrambenih navika djece u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj u sklopu projekta Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokazalo je da 66 % učenika i učenica ne jede voće svaki dan, a 76 % učenika i učenica ne jede povrće svaki dan.

     Koji je Vaš komentar na tu činjenicu?

 

„Ja mislim da je jedan od vodećih problema užurbani način života. Prehrambene  navike stvaraju se ponavljanjem radnji, odnosno namirnicu treba probati 10, 20 ili 30 puta da bi ju uključili u svakodnevnu prehranu. Najveći ‚neprijatelj’ smanjene konzumacije povrća je nedostatak vremena jer primjerice roditelji od preopterećenja na poslovnoj razini pa do odvoženja djece na izvannastavne aktivnosti odlučuju se na brzu i sigurnu pripremu obroka koju će djeca pojesti bez odgode. Isto tako dok su roditelji na poslu djeca često sama pripremaju međuobroke zanemarujući porciju voća ili povrća. Eksperimentiranje tj. uvođenje nove namirnice traži strpljenje, djetetu shvatljive razloge i njegovo uključenje u jednostavnu pripremu obroka. Smatram da je ključno krenuti s edukacijom o važnosti konzumacije povrća od što ranije dobi.“ tvrdi Sović.

Slikoviti prikaz važnosti prehrane kroz cijeli život / Izvor: Privatna galerija
  • Smatrate li da je potrebno na nacionalnoj razini donijeti odluku da se poveća edukacija srednjoškolaca i općenito učenika o pravilnom načinu prehrane i osnovama dijetetike?

„Svakako. Smjer u kojem mi kao nutricionističko savjetovalište želimo ići su interaktivne radionice, da srednjoškolac uz stručnu pomoć osvijesti kako njegova prehrana izgleda, kako ju može poboljšati te kako sve smjernice i praktično primijeniti.  Ne treba zaboraviti, adolescencija je vrijeme u kojem najčešće ne dobivamo ‘ alarme tijela’ ukoliko nešto nepravilno radimo, a može se itekako odraziti na zdravstveno stanje u odrasloj dobi.

Zato srednjoškolci dobro razmislite o svojoj prehrani i kako ona utječe na vaš osjećaju preopterećenosti?! Već tri porcije povrća u danu mogu biti dobro rješenje na tom putu. objašnjava Sović.

 

„Smatram da je edukacija nužna i to čim prije, posebno za srednjoškolce jer i ovako nedovoljan unos voća i povrća se  povećava u adolescenciji. Žalosno je to što mnogo učenika adolescenata ne zna što su ugljikohidrati i koje namirnice ih sadrže, ali ja ne krivim učenike već sustav koji je doveo do toga.“ govori nam Katić.

 

  • Jedan od rijetkih trenutaka kada se učenici susreću s učenjem o pravilnoj prehrani u školskim klupama je kroz piramidu zdrave prehrane, no što vi mislite je li to uopće dobar način za učenje o pravilnoj prehrani i je li taj način potrebno promijeniti i modernizirati?

„Smatram da treba upotrijebiti i neke nove načine (pa čak i obični tanjur) kako bi djeca shvatila principe pravilne prehrane. Koliko god bježimo od gledanja u ekran meni su TED- Ed filmići super stvar ili ‚ La vie’ crtić jer mogu biti uistinu poučni. Isto tako važna je i osoba koja treba interpretirati piramidu prehrane i na koji način to radi.“ navodi Sović.

 

„Smatram da je potrebno više povezivanja sa svakodnevnim životom i navikama, općenito sa važnosti hrane jer ako nema hrane nema ni nas. Ja mislim da ustvari mnogo ljudi ni ne zna što hrana zapravo znači za nas i da ju perolako shvaćamo što je zapravo vrlo veliki problem.“ naglašava Katić.

 

  • Koliko zapravo socioekonomski činitelji utječu na to koliko će prehrana biti pravilna ili nepravilna?

„Hrana je iz dana u dan sve skuplja te zbog toga svi proizvodi i namirnice nisu jednako dostupni svima. Ono što je jasno  je da je primjerice riba skuplja nego svinjetina, ali opet me smeta da uvijek ispada da moraš imati puno novca da bi se zdravo hranio što naravno nije tako.“ tvrdi Katić.

 „Manjak educiranosti o pravilnoj prehrani tj. samostalno traganje i isprobavanje dijeta može itekako narušiti zdravstveno stanje pojedinca; obitelji koje imaju niske prihode često si ne mogu priuštiti savjetovanja o prehrani te ne znaju kako primijeniti principe pravilne prehrane. Trgovine u manjim mjestima često nemaju veliki izbor namirnica niti mjesta gdje bi se djeca mogla baviti fizičkom aktivnošću.

Također jako bitan socioekonomski čimbenik je jačanje uloge majke i oca jer se pokazalo da očevi imaju utjecaj na pretilost djece i često je razvod roditelja čimbenik koji dovodi do toga da dijete bude pretilo ili pothranjeno (ipak je razdvajanje roditelja stresna situacija za dijete koja nosi sa sobom neadekvatne prehrambene navike).“ ističe Sović.

 

  • Koja je uloga pekarnica i restorana brze prehrane u pravilnom načinu prehrane među mladima? Također, postoji li dovoljno restorana i trgovina koje naglasak stavljaju na zdravu prehranu?

„Ako je već izbor otići u pekaru po pekarski proizvod neka izbor uz to bude mliječni proizvod ili drugi izvor proteina te svježe povrće iz trgovine ili doneseno od kuće. Mislim da je potrebna veća educiranost o načinu kombiniranja namirnica tj. kako uključiti sve skupine namirnica, a dobiti nutritivno bogat obrok.

Ukoliko bi netko otvorio trgovinu pravilne prehrane tu je velika odgovornost potrošača u smislu učestalosti kupovine tih proizvoda. Svježe namirnice imaju kraći rok trajanja te je upitno kolika bi se profitabilnost mogla ostvariti ako zainteresiranost potrošača ne bi bila prevelika za takvu vrstu proizvoda.“ objašnjava Sović.

 

  • Kako komentirate činjenicu da u školama često postoje aparati u kojima se mogu kupiti grickalice i bezalkoholna zaslađena pića?

„Ono što znamo je da Školski odbor može izglasati zabranu takvih aparata u školama, ali definitivno smatram kako je zakonom nužna zabrana aparata u školama koji sadržavaju gazirane sokove, snack proizvode, grickalice i sl.“ tvrdi Katić.

 

  • Kada možemo reći da netko ima prekomjernu tjelesnu masu,  a kada debljinu?

„Određuje se prema indeksu tjelesne mase pa tako osobe koje imaju vrijednost indeksa tjelesne mase od 25,0-29,9 imaju prekomjernu tjelesnu masu, s vrijednostima od 30,0 do 34,9 imaju pretilost prvoga stupnja, s vrijednostima od 35-39,9 imaju pretilost drugog stupnja i s vrijednostima iznad 40 imaju pretilost trećeg stupnja.“ objašnjavaju sugovornice.

 

  • Prema istraživanju CroCOSI-a ukupno 31 % djevojaka i 38,7 % dječaka u Republici Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, koje su posljedice na zdravlje koje donosi prekomjerna tjelesna masa i debljina?

„Povećan je rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, tri do pet puta je veći rizik od moždanog ili srčanog udara kod djece, skraćuje se životni vijek,  može doći do pojave ateroskleroze, povećan rizik od nastanka dijabetesa, u velikom broju slučajeva mogu se pojaviti  posljedice  mentalnog zdravlja.“ navodi Katić.

Slikoviti prikaz važnosti prehrane kroz cijeli život / Izvor: privatna galerija
  • Postoje li mjere prevencije za prekomjernu tjelesnu masu i debljinu na nacionalnoj razini, ako ne postoje,  koje bi mjere prevencije trebalo početi provoditi?

„Europska komisija nalaže da moramo konstantno jačati integrirani odnosno multidisciplinarni pristup ovom problemu. Kao što sam već navela prva mjera je poduzeta kroz medije i građani Republike Hrvatske upoznati su s pojavom prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece i odraslih. Upitno je koliko je to našu naciju dirnulo jer postoje određeni pojedinci koje je to dirnulo, a naravno postoje i oni koje nije. Financije su svakako ograničavajući čimbenik jer pojedini roditelji ne mogu priuštiti djetetu neki oblik fizičke aktivnosti djeteta nakon škole ili pak omogućiti dvije porcije ribe u tjednu. Osim financija veliki utjecaj ima još uvijek prisutna COVID pandemija gdje je uočen manjak društvenih aktivnosti te se djeca zatvaraju u sebe i podliježu nekontroliranoj konzumaciji namirnica bogatih energijom. Unutar savjetovališta adolescenti navode kako većina njihovih vršnjaka ne shvaća borbu s pretilosti. Ova činjenica ukazuje na potrebu interaktivnih radionica za srednjoškolce gdje bi stručne osobe educirale o važnosti pravilne prehrane, boljoj organizaciji stila života i krajnje stvaranju okoliša koji podržava smanjenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.“ govori nam Sović.

  •  Koji su sve uzroci prekomjerne tjelesne mase i debljine?

„U prvom redu je sjedilački način života koji podrazumijeva nedovoljnu fizičku aktivnost, loše prehrambene navike, stres, u nekim slučajevima genetika,  sada je jedan od većih problema COVID pandemija.“ navodi Katić.

  •  Danas adolescenti sve češće „jedu uz ekrane“, koliki to problem stvara kada je riječ o prehrani?

„Ja bih tu navela važnost higijene jedenja, prva osnova prema higijeni jedenja je pravilan unos hrane npr. zašto je važno pravilno usitniti hranu zubima i navlažiti ju pomoću sline?! Često gledajući televiziju  ‚gutamo’ hranu i najveći je problem što nesvjesno jedemo.“ ističe Sović.

 „Ekrani nas zapravo ‚odmaknu’ od trenutka i realne slike i situacije te je ključ u prepoznavanju i razlikovanju sitosti od gladi.“ tvrdi Katić.

  •  Koliko je kvaliteta sna povezana s eventualnim nepravilnim načinom prehrane ili prekomjernom tjelesnom težinom?

„Tu je opet ključan utjecaj užurbanog načina života jer se velika količina hrane najčešće konzumira u poslijepodnevnim satima i na taj način opterećuje probava i remeti san. Pravilan san je esencijalan za fizičko i psihičko zdravlje srednjoškolca te ga priprema za novi dan (naveliko utječe na koncentraciju i memoriju). Istraživanja su pokazala kako nepravilan san naveliko narušava proces gubitka tjelesne mase tj. što lošije spavaš teže ćeš izgubiti tjelesnu težinu.

Adolescenti su definitivno u riziku jer većina najbolju koncentraciju i memoriju ima tijekom noćnog učenja, a da bi održali budnost konzumiraju energetska pića. Možda savjet nisu čuli ili ga nisu dobro shvatili, ali energetska pića se mogu zamijeniti  cijeđenim sokom od citrusa uz dodatak meda. Isto tako kad god mogu trebaju imati kvalitetno prespavanu noć.“  objašnjava Sović.

 

  • O kojim čimbenicima ovisi optimalna tjelesna težina?

„Ovisi o mnogo čimbenika kao što su dob, spol, tjelesna visina i težina, mentalno zdravlje, fizička aktivnost i sl.“ navode sugovornice.

 

  • Ravnateljica Osnovne škole Matije Gupca (Ljiljana Klinger) izjavila je u jednom intervjuu: „Pretila djeca su definitivno djeca čiji roditelji nedovoljno skrbe o zdravom odrastanju. To baš nije popularno izgovarati, ali u jednom  času to netko mora reći…“

Slažete li se Vi s ovom izjavom ili postoje i drugi faktori osim roditelja i kolika  je zapravo važnost obitelji u stvaranju kvalitetnih prehrambenih navika?

 „Djelomično se slažem s ravnateljicom Klinger. Smatram da možda je pregrubo rečeno, ali nekad uistinu moramo biti malo grubi kako bi ljudi postali svjesni nekih stvari. Definitivno su roditelji ti koji su odgovorni, pogotovo za djecu u tim nekakvim ključnim fazama. Uglavnom djeca slijede primjer roditelja pa primjerice ukoliko roditelj jede razne grickalice velika je vjerojatnost da će ih i dijete jesti, isto tako ukoliko i jednu neku vrstu povrća, veća je vjerojatnost da će i dijete bar imati želju probati.“ navodi Katić.

„Majka je prva odgovorna jer njezina prehrana kroz trudnoću ima utjecaj na dijete, ali njegovim odrastanjem sve je veći broj faktora koji utječu na rast i razvoj.” ističe Sović.

 

Ukoliko ste adolescent i smatrate da Vam je potrebna pomoć u vezi s pre hranom ili ukoliko želite da se više poradi na određenoj temi prehrane u vašoj školi/zajednici slobodno se možete javiti s prijedlozima ili upitima na mail:
[email protected]

 

Kako cijelu situaciju s prehranom i prehrambenim navikama komentiraju srednjoškolci:

„Iskreno da mogu i znam hranila bih se zdravo, ali od svih obveza koje imam u danu ne stignem još i razmišljati o tome da se pravilno hranim.“ (Boris, 15.)

 

„Iskreno kada bih mogla ocijeniti svoju svakodnevnu prehranu u rasponu ocjena od jedan do pet, dala bih joj dva. Međutim četo i kada se želim hraniti zdravije vidim da je salata u poznatom lancu brze hrane skuplja od hamburgera tako da izgubim svaku motivaciju.“ (Marija, 18.)

 

„Smatram da se dosta dobro hranim jer me jako zanima nutricionizam i istražujem sve vezano uz područje pravilne prehrane. Svakako planiram upisati prehrambeno-tehnološki fakultet pa je i to možda jedan od razloga.“ (Dora, 19.)

 

„Smatram da se ne hranim baš najbolje jer od škole, priprema za maturu i učenja ne mogu još stići pripremati nešto zdravo za jesti.“ (Josip, 16.)