29. prosinac 2020. – datum kojeg će se mnogi sjećati. Dan prije Banovinu je pogodio potres od 5,2 stupnjeva po Richteru, a nakon malo više od 24 sata zatreslo je čak 6,4 stupnjeva po Richteru. Prošlo je više od godine dana i malo je reći da Petrinja nije više ono što je nekada bila.

Izvor: privatna galerija

U ugodnom razgovoru s gradonačelnicom Magdalenom Komes saznala sam pregršt zanimljivih informacija o sadašnjem stanju u Petrinji, o budućnosti, planovima i viđenju gradonačelnice o načinu vođenja gradom. Fokusirat ću se na informacije i zanimljivosti koje su bitne mladima, a ostale informacije ostavit ćemo drugim novinarima i medijima.

 

 

 

 

Kakvi su planovi u bližoj budućnosti za obrazovanje i obnovu oštećenih školskih objekata, ali i za škole općenito u Petrinji?

  • Evo ovako, možemo početi od osnovnih škola. Prva osnovna škola je stradala do te mjere da zgrada kao takva nije više uporabljiva i ona će ići u prenamjenu. Međutim, neposredno nakon potresa došli su ovdje Mađari, predstavnici mađarske vlade, i odlučili su donirati izgradnju nove Prve osnovne škole koja će biti zaista škole 21. stoljeća sa svim potrebnim, odnosno modernim standardima, imat će i igralište i dvoranu, pretpostavljam i kuhinju, uglavnom sve što je potrebno za učenike osnovne škole. Druga osnovna je također stradala u potresu, ali je obnovljena, također iz donacije. Treća osnovna škola je minimalno stradala i u sklopu nje se upravo završava školska dvorana koja će osim za školarce poslužiti, naravno, i za ostale klubove i sportske udruge budući da su i za to velike potrebe u gradu. Dakle u ovome trenutku smo zapravo bez dvorane. Učenici Prve osnovne trenutno dio njih ide u Drugu osnovnu školu, a dio u Hrastovicu. Srednjoškolci također su raspoređeni po zgradama koje su uporabljive, budući da je i zgrada srednje škole, odnosno gimnazije i strukovnih odjeljenja neupotrebljiva. Međutim ona je bolje prošla od Prve osnovne škole i ona ide u sanaciju, a nakon što se sanira i kao kulturno dobro, dakle objekt pod zaštitom Ministarstva kulture, u nju će se vratiti samo gimnazija. Ostala odjeljenja bi trebala biti u zgradi koju je Gavrilović donirao županiji koja je osnivač školi i koja će se obnavljati, odnosno uređivati iz zajma Svjetske banke. Upravo je prije nekoliko dana sklopljen ugovor između ministarstva i županije i to sad očekujemo. Evo potpisan je ugovor, rekli su da bi u proljeće trebali započeti sami radovi. I onda dobivamo ono čemu zapravo i Ministarstvo i zapravo cijela Europa teži – jednosmjenskoj nastavi. Onda ćemo kada budu završene zgrade imati i taj standard.

Jedan od važnih segmenata mnogima je sport. Kakva je situacija za sport te sportske udruge i klubove u gradu?

  • U ovome trenutku nemamo ni jednu baš veliku dvoranu. Imamo hrvačku dvoranu, gimnastička dvorana je stradala u potresu, oni sada privremeno koriste balon koji im je posudio savez. Prva osnovna škola bi u sklopu objekta trebala imati dvoranu, Druga osnovna ima malu dvoranu i na dvorani Treće osnovne škole se završavaju radovi i početkom veljače bi trebalo biti otvorenje. Isto tako, privremeno za rukometaše, oni su pokrenuli humanitarnu akciju i isto tako se otvara balon na rukometnom igralištu koji će služiti rukometašima i malonogometnom klubu za trening. Gimnastičku dvoranu ćemo pokušati obnoviti isto pomoću fondova Europske unije i svaka ta dvorana, moramo imati na umu, da će njihovom uspostavom, odnosno puštanjem u funkciju biti prilično skupo za jedan grad kao što je Petrinja koji je u velikim dugovima. Nadam se da će to u budućnosti biti drugačije, da će biti novih investicija, ali svaka ta dvorana traži održavanje. Nastojat ćemo pružiti mladima dodatne sadržaje da nam ne odlaze iz Petrinje.

Još jedna zgrada koja je bila oštećena u potresu je i zgrada Hrvatskog doma. U sklopu njega nalazila se i Gradska knjižnica, dvorana za koncerte. Imali li planova za obnovu zgrade ili za kakvu prenamjenu?

  • Naša knjižnica već duže vrijeme traži svoj prostor, budući da im onaj nije bio adekvatan i nije bio dovoljno velik za knjižnicu tako da bi bivša zgrada Prve osnovne škole trebala ići u prenamjenu i u planu je da bi se gornji kat te zgrade prepustio knjižnici i nadam se da smo taj problem riješili. Također je u planu projektiranje donjeg kata za glazbenu školu.
  • Zgrada Hrvatskog doma oštećena je, ali ne u potpunosti da se treba uklanjati već ide u obnovu. Htjeli bismo nekakve modernije sadržaje i opremu unutra pa i izgled, onda je nekakva zamisao da sanacija konstruktivna obnova ide iz Fonda solidarnosti, a iznutra bi napravili onda nekakvo moderno izdanje. Malo bismo promijenili izgled i napravili dvorane s mobilnim zidovima koji se mogu podizati i spuštati jer imamo jako veliku dvoranu koja nije baš bila funkcionalna. Rijetko kad je bila napunjena, a zahtijevala je velike troškove što se tiče grijanja u zimskim periodima. Tamo je još bilo kino i kada obnovimo Hrvatski dom, ako u međuvremenu ne uspostavimo neku od postojećih zgrada u funkciju kino dvorane, onda će isto biti u Hrvatskom domu.

Jedan od problema u gradu osim oštećenih zgrada su i autobusna stajališta. Radili se i koliko se radi na tom problemu?

  • Znam za problem autobusnih stajališta, nadstrešnica, neredovitih linija. Upravo smo neposredno prije Nove godine primili informaciju da nekoliko sati nije išla linija, da su ljudi čekali i kasnili na posao i svašta da se dešavalo. Imali smo sastanak s predstavnikom firme Čazmatrans i definitivno ćemo morati ponoviti sastanak da dogovorimo koliko Grad može pomoći u smislu sufinanciranju određenih linija jer očito ima nedovoljno zainteresiranih, odnosno nedovoljno putnika za neke linije. Grad bi onda trebao barem za školarce i za ljude koji idu na posao, a pogotovo i za starije koji imaju potrebe otići liječniku ili na tržnicu i u ostale potrebe. Radimo na tome, znam za taj problemi dogovaramo s predstavnikom, ali očito ćemo morati imati još koji sastanak imati. Evo, pozivamo i građane da nas informiraju o tim nedostatcima da možemo odmah promptno i adekvatno reagirati na situaciju. Što se tiče nadstrešnica, pokrenuli smo postupak gradnje nadstrešnice na Pigiku i to ide u realizaciju. E sad, što se tiče autobusnih stajališta to je ovisno o cesti u čijoj je nadležnosti. Ono što je u nadležnosti grada pobrinut ćemo se da popravimo one postojeće nadstrešnice i da napravimo tamo gdje ih nema, pogotovo one gdje je veći broj učenika.

Postoje li ideje za održavanje nekakvih manifestacija i događaja za mlade?

  • Nama je u ovom trenutku najveći problem prostor, u svim segmentima. Kao što sam rekla nemamo ni dvorane za treniranje, nemamo prostor za održavanje proba za kulturne udruge. Evo, predsjednici udruga nekako pokušavaju dogovoriti termine s drugim udrugama u ono malo postojećih objekata koji su nam ostali na raspolaganju, ali je svakako jedan od prioriteta u centru grada zgradama koje su oštećene i idu u obnovu a zapravo nisu imale namjenu i prije potresa ili su imale neku koja sada poslije potresa više nema smisla naći novu namjenu ili prenamijeniti u prostor za mlade. Znam, to je dugogodišnji problem na kojem radi i Savjet mladih u Petrinji i treba biti među prioritetima za rješavanje. Isto tako, vezano za to sve druge manifestacije koje bi zanimale mlade. Kažem, nažalost, u ovom trenutku jednostavno nemamo prostora.

Spomenuli ste i Savjet mladih. Možete li iz svojega iskustva reći nešto o njemu jer vjerujem da velika većina mladih ne zna o čemu je riječ?

  • Usprkos činjenici da se zaista objavljuje i na stranicama Grada i na portalima gradskim kada ide natječaj za članove Savjeta mladih, uvijek je poprilično slab interes, odnosno odaziv za Savjet mladih iako se oni u tom malom broju pokušavaju izboriti u korist mladih, isto tako i za prostor za određene manifestacije. Ovaj put isto je na knap prijavljen broj članova, dakle nije se uopće moralo nekoga ni izbacivati. Točno se prijavilo onoliko koliko Savjet ima članova.

Što biste Vi poručili mladima u Petrinji, nešto što Vi mislite da će im se svidjeti ili što bi bilo korisno da znaju u ovome trenutku?

  • I dalje pozivam mlade da budu agilniji u smislu da sami iniciraju  i predlažu neke dobre ideje koje ih zanimaju, što smatraju da bi im bilo korisno  u gradu, a što je realno možemo ostvariti. Ono što bi moglo biti zanimljivo u ovome trenutku za mlade je izgradanja multifunkcionalnog igrališta uz nasip rijeke Petrinjčice i mislim da će tu mladi moći iskoristiti dosta vremena. Bit će dosta igrališta. U planu je i izgradnja nekakvog skate parka. Evo, bit će nam stvarno velika sredstva u budućem periodu na raspolaganju. Već su počeli ti javni pozivi iz Fonda solidarnosti za obnovu objekata i zgrada, ali isto tako i onih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz svih ostalih. Samo trebamo dobre projekte i sredstva će onda doći u Petrinju. Kažem, pozivam mlade da se pokrenu, da budu inicijatori dobrih ideja.

Koliko god me gradonačelnica u razgovoru uvjerila u buduće pozitivne pomake za mlade u gradu Petrinji i svjetliju budućnost, smatram da će mladi u Petrinji puno više morati sami napraviti i ostaviti u nasljeđe nešto za sljedeću generaciju. Za to će mladima trebati pomoć gradonačelnice i gradskih vijećnika, ali i profesora u školama, trenera u sportskim klubovima i roditelja. Ako u budućnosti želimo poznate petrinjske buklije, morat ćemo se potruditi za što više svatova u Petrinji.